- Primarnim poljoprivrednim proizvođačima je vrlo bitno da se program poticaja usvoji, prođe na Vladi Federacije BiH i da se krene sa isplatama. Mi imamo specifičan dio u FBiH gdje se poticaji plaćaju kvartalno, pogotovo za mlijeko. Onaj četvrti kvartal ostaje uvijek za narednu godinu.

Dakle, 10, 11. i 12. mjesec iz prošle godine se prenosi u narednu godini. To je generalno problem, ali je tako. Sada je bitno da se usvoji program poticaja i krene sa isplatom četvrtog kvartala, da ljudi dođu do novca da mogu krenuti sa proljetnom sjetvom koja podrazumijeva sadnju kukuruza, povrća, određene travne smjese - govori nam Bićo.

Dotakao se i problema poljoprivrednika.

- Imate kod nas 90 posto ljudi koji nemaju ugovore o parcelama koje obrađuju i ne mogu dobiti poticaj jer da bi dobio, sve se mora pokriti papirima. Čovjek, primjera radi, nema ugovor jer mu je dao amidža da koristi zemlju, ali ne želi da potpiše ugovor, boji se da će biti prevaren. Sve dok nema ugovora, ne može se ništa ni dobiti. Tražili smo da se da poticaj po hektaru ili po grlu stoke. Bit će ove godine 200 KM u novcu po hektaru zasijanih površina, pa da kupe šta im treba, sjeme, đubrivo, gorivo. To je pomoć, nije poticaj - govori Bićo.

Naglašava da su za 20 posto svi poticaji u ovoj godini u Federaciji BiH podignuti.

Osvrnuo se i na pitanja mnogobrojnih građana, zašto na domaćem tržištu ne može da se nađe domaća sušena smokva ili masline, koje se uzgajaju u Hercegovini.

- Pa kako ćete ih vidjeti? Imamo mala izdvajanja u poljoprivredi, nesređen sistem i nismo konkurentni. Naš poljoprivrednik gorivo u traktor sipa isto kao da treba da vozi po autoputu, a ne po njivi. Ono osnovno mi nemamo. Svaki poljoprivrednik u svijetu ima plavi dizel. Zamislite ko sije 1.000 hektara i koliko se tu goriva troši.

Mali su poticaji kod nas u odnosu na region. Imamo skupu proizvodnju i naš je proizvod dosta skuplji od onog koji dolazi izvana, a napravili su siromašno društvo i jasno da će građani kupovati ono što je jeftinije - govori Bićo.

Podsjetio je i kako je drastično poskupio sjemenski materijal.

- Jedna vreća kukuruza je sada 150 KM, a bila je 95 do 100 KM jesenas - kazao je Bićo.