- Nema kiše, što je uzrokovalo nedostatak vlage u zemlji, pa se neke parcele moraju po dva, tri puta preoravati i ustitnjavati. Gore od toga su preskupe cijene goriva, sjemena i đubriva. Tokom žetve otkupna cijena pšenice bila je katastrofalno mala, vidjet ćemo šta će biti sa jesenjom sjetvom koja bi se trebala završiti u narednih 15 do 20 dana, ali mi već sada imamo podatke da će se zasijati daleko manje površina jer poljoprivrednici nemaju nikakvih garancija, a od države ne stiže pomoć - ističe Bićo.

 Nedžad Bićo

Kako navode iz Udruženja poljoprivrednika FBiH, prošle godine sjetva pšenice urađena je po katastrofalno visokim cijenama goriva, sjemena, đubriva, zaštite, a onda je vrijeme sve uništilo.

- Do 60 posto rod je bio manji, a otkupna cijena između 30-35 feninga, pa kilogram pšenice nije mogao "poklopiti" zasijani kilogram žitarice. Zato je ove godine puno manje onih koji će krenuti u ponovnu sjetvu. Da su to neka mala ulaganja, pa da čovjek halali, nego se radi o stotinama hiljada maraka uloženih na hiljade hektara - dodaje Bićo.

Manje zasijanih površina pšenicom, povećat će, kaže Bićo, uvoz te žitarice, a moglo bi se desiti da u narednim mjesecima dobijemo i veće cijene hljeba te ostalih pekarskih proizvoda.

- Mi svakako uvozimo. Prošla godina je, zbog nemara i nevremena bila katastrofalna po pitanju prinosa pšenice. Prinosi su za 50 posto manji, a kvalitet katastrofalno loš. Ne znam da smo imali domaćih prinosa 15 do 20 posto najviše, sve ostalo je iz uvoza, a uvozimo jeftinu pšenicu iz Ukrajine koje ima dosta na tržištu i čiji je kvalitet jako loš. Međutim, naša država i privrednici su se opredijelili za to jer im je jeftinije uvoziti takvu pšenicu nego ulagati u domaću proizvodnju. Naravno, malo se ko pita - kakav hljeb jedemo, jer se radi o pšenici koja u skladištima stoji a da niko pouzdano ne zna ni od kada.

Da bi proizvođač mogao pokriti sjetvu, otkupna cijena pšenice bi trebala biti iznad 60 feninga. No, velike količine uvezene pšenice, prema riječima Biće, diktiraju cijenu, a država ništa ne čini da zaštiti domaćeg proizvođača.

- Ali, onda dolazimo do druge stvari. Nije normalno da se pšenica po tako niskoj cijeni otkupljuje, a da je hljeb i dalje u prodavnicama marku i po, dvije, dvije i po. Poljoprivrednik će možda i preživjeti, sijat će za sebe, ali da li se ko pita - hoće li i kako građani koji to trpe. Neko se dakle bogati, a neko nema ni hljeba da jede - napominje Bićo.

Kaže kako je Vlada FBiH još u maju proizvođačima hljebnog žita u Posavini obećala pomoć, ali da obećanje ni do danas nije realizovano.

- Radi se o dva i po miliona KM koji su predviđeni nedavno usvojenim rebalansom budžeta. Što se tiče ostale proizvodnje, pomoći države nema ni na vidiku, rebalans nije predvidio sredstva za poljoprivredu. Državu očigledno nije briga šta će ostali proizvođači, jer nije samo pšenica ugrožena, zbog klimatskih promjena sve proizvodnje su u teškoj situaciji, od voćarstva do povrtlarstva - kazao je Bićo.