Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, kaže za Nezavisne da je lani izvezeno oko 3.500 tona kornišona, a da se ove godine očekuje da će izvoz premašiti 6.000 tona.

- Imat ćemo značajan izvoz krastavaca iz BiH u toku ove godine, u odnosu na prošlu. Očekujemo da će izvoz količinski biti veći skoro duplo, a uduplan vrijednosno. Kupci su uglavnom iz Njemačke, a cijena na svjetskom, odnosno evropskom tržištu je nešto veća nego lani - kaže Selimović.

On kaže da je Njemačka uveliko postala ustaljeno i tradicionalno tržište za kornišone iz BiH jer je njihovo stanovništvo zadovoljno načinom naše proizvodnje.

- Ostvarili smo prepoznatljiv proizvod, moglo bi se reći bh. brend koji na tržištu Njemačke ima veliki značaj - rekao je Selimović. 

Kako on kaže, jedan od razloga zašto je to tako je i ambulantni otkup svaki dan na parcelama kod kuća proizvođača. Dodao je da otkupljivači svakih sedam do deset dana isplaćuju proizvođače, pa bi se ova proizvodnja mogla svrstati u profitabilnije.

- Krastavac, koji je obran ujutro, u popodnevnim satima bude preuzet i dostavljen na kalibratore u firmama, gdje se kalibrira, pakuje u gajbice i ide u pothlađivanje od četiri stepena, te se kao takav izvozi - objašnjava Selimović.