open-navfaktor-logo
search
Žrtva genocida
Begija Smajić, prva žena s hidžabom u NSRS-u: Cvijet Srebrenice nosit ću i dalje
Novoizabrana zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srpske u razgovoru za AA govori o životu u Srebrenici, motivima povratka nakon tragedije kao i o svom budućem političkom angažmanu u zastupničkim klupama
23.11.2018. u 12:39
get url
text

Begija Smajić će u naredne četiri godine obnašati dužnost zastupnice u Narodnoj Skupštini Republike Srpske (NSRS). Bit će jedina Bošnjakinja i prva žena s hidžabom u zastupničkim klupama ovog bh. entiteta. Smajić je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazala kako je dodjelu mandata i polaganje zakletve tokom konstituirajuće sjednice NSRS-a shvatila i doživjela kao obavezu i normalnu stvar. 

- U dva izborna ciklusa osvojila sam mandat u Skupštini općine Srebrenica, 2012. i 2016. godine. Tu se također dodjeljuju certifikati i polaže zakletva  tako da meni 'ceremonija' dodjele mandata u NSRS-u nije predstavljala nešto posebno i izuzetno - kaže Smajić.

Profesorica i političarka

Smajić je rođena u srebreničkom selu Grujičići. Kao prognanica iz Srebrenice osnovno i srednje obrazovanje je završila u Kalesiji. Po zanimanju je profesorica matematike i fizike, a trenutno po ugovoru na određeno vrijeme radi u Prvoj osnovnoj školi u Srebrenici.

- Udata sam i majka dvoje djece. Želim istaći da sam jedna od mnogobrojnih bošnjačkih žrtava genocida iz Srebrenice, jer je moj otac Ramiz Vejzović ubijen u genocidu 1995. godine. Otac još nije pronađen niti imamo bilo kakvih informacija ili naznaka da će biti pronađen. Danas živim u Potočarima sa suprugom Senaidom i sinovima Hasanom i Harunom - govori Smajić.

On je prilikom preuzimanja mandata na sakou nosila simbol stradanja Bošnjaka u Srebrenici "cvijet Srebrenice".

- Tačno, nosila sam cvijet Srebrenice, jer on predstavlja dio mog identiteta, simbol genocida i stradanja Bošnjaka u Srebrenici, ali i simbol svih Bošnjaka Bosne i Hercegovine, kao i svih drugih ljudi dobre volje koji imaju hrabrosti i poštenja priznati ono što se desilo jula 1995. godine, a desio se strašan zločin, nepojmljiv normalnom ljudskom umu, a to je zločin genocida nad Bošnjacima "SZ UN-a" Srebrenica - govori Smajić.

Ona ponavlja da je genocid nad Bošnjacima do sada presuđen pred sudovima u  Bosni i Hercegovini, Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu i pred Saveznim sudom Njemačke. Pojedine presude za zločin genocida nad Bošnjacima potvrdio je i Sud za ljudska prava u Strazburu.

- Cvijet Srebrenice nosit ću i dalje, da njime opominjem da se zločin genocida nikad nikome više ne dogodi - kazuje 35-godišnja političarka i profesorica.

Povratak u rodno mjesto

 U Srebrenicu, odnosno u rodno selo Grujičiće se vratila 2002. godine s majkom i dva brata. Ističe nekoliko motiva povratka u rodno mjesto.

- Kako smo ostali bez oca koji je ubijen u zločinu genocida u Srebrenici, mi djeca smo se "okupili" oko majke Side, a ona nam je razvila ljubav prema rodnom mjestu. Majka je smatrala da se trebamo vratiti u Srebrenicu i mi smo to podržali. Jedan od motiva mog povratka je ljubav prema Srebrenici i rodnom mjestu - prisjeća se Smajić.

Drugi motiv joj je bio ono što smatra obavezom živih žrtava genocida prema voljenima koji su ubijeni u najstrašnijem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

- Znam da je moj rahmetli babo volio svoje rodno mjesto i sigurno bi želio da se vrati. Umjesto njega sam se vratila ja. Treći motiv je ljubav prema državi Bosni i Hercegovini koju sam stekla kroz obrazovanje i osjećaj da preživjele žrtve genocida ne smiju biti getoizirane u izbjegličkim centrima širom Bosne i Hercegovine. Rano sam shvatila da povratkom prognanih i obnovom porušenih i popaljenih sela vraćamo državi Bosni i Hercegovini izgled koji je ona imala prije agresije 1992. godine. Četvrti razlog zbog kojeg sam se vratila je da zajedno sa mojim članovima porodice vratim privatnu imovinu s koje smo protjerani 1993. godine - govori Smajić.

Borba za osnovna prava Bošnjaka

U naredne četiri godine kao zastupnica u NSRS-u kaže da će njeni politički stavovi biti izraženi kroz stavove Kluba Bošnjaka, odnosno koalicije "Zajedno za BiH".

- Kako će u klubu biti i Edin Ramić, koji je iskusan i dobar političar, moralan čovjek i patriota, nadam se da će mi biti lakše da jasnije uz njegovo iskustvo i znanje artikulišem i svoje lične političke stavove - govori Smajić.

Ona smatra da će osnova političkog djelovanja Kluba Bošnjaka u NSRS-u biti bespoštedna politička borba za ravnopravnost Bošnjaka u entitetu RS, jer su oni, smatra, diskriminirani, osporavaju im se osnovna ljudska prava, među kojima je i osporavanje naziva maternjeg jezika njegovim historijskim imenom.

- Bošnjaci nisu, nažalost, ravnopravni kroz zapošljavanje u entitetskim i općinskim institucijama. Zaista je mnogo problema kojima treba posvetiti pažnju - kaže Smajić.

NSRS je nedavno povukla izvještaj Komisije za Srebrenicu iz 2004, bez glasova zastupnika iz Koalicije "Domovina".

Narodna zastupnica iz Srebrenice smatra da prethodni saziv NSRS-a nije trebao izglasati povlačenje izvještaja Komisije.

- Nažalost, srpske političke elite u bh. entitetu RS, kao ni u susjednoj Srbiji, još nisu spremne da prihvate ono što je cijeli demokratski svijet prihvatio, a to je da su vojska i policija Republike Srpske počinili zločin genocida nad Bošnjacima "SZ UN-a" Srebrenica. Dokaz za to su osuđujuće presude za genocid i druge oblike zločina protiv čovječnosti za cjelokupno političko i vojno rukovodstvo Republike Srpske. Povlačenje usvojenog izvještaja o Srebrenici je pokušaj revizije počinjenog zločina, a u suštini je nastavak negiranje genocida, što predstavlja posljednju fazu genocidog procesa - ističe Smajić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.