Kakav će biti rasplet krize u BiH, država će se zaštititi koristeći sve zakonom predviđene mehanizme ili će morati djelovati međunarodna zajednica, Vijeće za implementaciju mira ili Evropska unija?

- To mora biti sinhroniziran proces. Milorad Dodik je "izvršilac  radova". Ne treba zaboraviti da je Dodik, kao član reformskih snaga Ante Markovića dao svoj glas 9. januara 1992. godine, da bi nekoliko godina poslije umarširao u Banju Luku na NATO-ovim tenkovima.

Dodika treba podsjetiti da je međunarodna zajednica sa 3:0 završila priču u vezi sa BiH. Prvo, sredinom 1995. godine vojno je porazila srpsku vojsku snažnom vojnom intervencijom, da bi se zatim potpisao Dejtonski mirovni sporazum u kojem je priznat i potvrđen državno-pravni kontinuitet BiH, odnosno njena državnost, a onda je u Haagu presuđeno kompletno srpsko rukovodstvo za najteže ratne zločine uključujući i genocid.

Sada bi Dodik ponovo testirao spremnost međunarodne zajednice, a u unaprijed zna da bi rezultat na kraju bio 4:0, a četvrti rezultat bi mogao značiti i kraj Republike Srpske.

Da li se može očekivati korištenje bonskih ovlasti visokog predstavnika?

- Bonska ovlaštenja se trebaju početi koristiti kombinirano. Prije svega treba donijeti zakon o negiranju genocida i odlukom Visokog predstavnika rasformirati Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Druga varijanta su personalne sankcije.

Dodik bi sada najviše volio da bude smijenjen i da postane heroj. Ne treba zaboraviti ni na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića koji treba dijeliti sudbinu Dodika. Obratite pažnju na rukovodioce, koji su bili na sastanku organiziranom na poziv Dodika u Istočnom Sarajevu.

Dodik i Čović su uspjeli stvoriti unutardržavni sistem koji potkopava samu državu BiH i to sve korupcijom i ucjenom kadrova počevši od CIK-a, SIPA-e, VSTV-a, Tužilaštva BiH, Suda BiH... Zbog toga se bonske ovlasti trebaju koristiti kombinirano i postavlja se pitanje šta bi značilo uklanjanje ove dvojice ako bi paralelni unutardržavni sistem ostao netaknut.

BiH stalno prolazi kroz razna iskušenja i političke nasrtaje i političari u BiH se trebaju fokusirati na rješavanje problema u BiH. Neshvatljivo je da bosanskohercegovački političari imaju vremena baviti se crnogorskim problemima i zauzimati bilo koju stranu kada  se zna uloga Crne Gore u ratnim  dešavanjima u BiH.

Napravljen je sistem u kojem političko-kriminalne strukture, koje u ovom trenutku simboliziraju Milorad Dodik i Dragan Čović. Oni su na čelo VSTV-a, Tužilaštva BiH, Suda BiH, SIPA-e, CIK-a postavili sebi odane kadrove koji sprovode njihove želja, ostao je jedino Ustavni sud BiH nad kojim nemaju kontrolu. Treba krenuti sa VSTV-om.

Hoće li možda međunarodna zajednica "natjerati" pravosudne organe da rade svoj posao?

- Naravno da se bonske ovlasti trebaju koristiti i prema nosiocima pravosudnih funkcija. Ko ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH, treba biti sankcioniran.

Neka predstavnici država Kvinte "popiju kafu" sa nosiocima pravosudnih funkcija u BiH, ali ne na način da pravosuđe u dogovoru sa Dodikom i Čovićem zaključi, da nije bilo nikakvog krivičnog djela, kao što je to bilo u prošlosti. Ili neka rade svoj posao ili neka odstupe.

Ako organi gonjenja  koji štite državu smatraju da neizvršenje i neprihvatanje odluka Ustavnog suda jedne države ne predstavlja krivično djelo, onda su oni i suučesnici onih koji ne prihvataju odluke. Zbog toga nije samo dovoljno da se oni udalje, nego protiv takvih treba voditi i postupke.

Može li se očekivati uvođenje sankcija Miloradu Dodiku, recimo zabrana putovanja u zemlje Evropske unije?

- Vrh EU-a sastat će se 26. marta ove godine. Dan prije okupit će se ministri vanjskih poslova EU-a. To što radi Dodik zadire u same temelje EU-a, a to je vladavina prava i život u različitosti, uz uvažavanje i poštivanje svih tih različitosti.  Ako EU ne poduzme odgovarajuće mjere, onda EU radi sam protiv sebe i ne iznenađuje što je stanje u EU takvo kakvo jeste – poprilično kaotično i neizvjesno.