Govoreći o temi "Savez iz očaja – EU i bosanskohercegovačke političke elite", Bassuener smatra da je za dominantne političke lidere u BiH, pogotovu lidera HDZ BiH Dragana Čovića, 'ovaj očaj je očigledan i opipljiv'.

- On vidi ovu priliku da još više hermetički zatvori ovu verziju feudalizma pod vođstvom etničkih stranaka, koja već postoji u BiH. Njegova dugotrajna prijetnja da će spriječiti održavanje izbora, ima podršku Zagreba, a HDZ se zalaže za tu agendu kod Evropske narodne stranke (EPP) i u Evropskom parlamentu, međutim, do sada bezuspješno - tvrdi Bassuener.

Pojasnio je kako prijetnja predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, da će ometati poziv Švedskoj i Finskoj da se pridruže NATO-u, po njegovom shvatanju, nije u okvirima njegovih ustavnih ovlasti, već služi da pokaže, kako za većinu hrvatskog političkog spektra, BiH se posmatra isključivo kroz etničke leće.

- Dakle, lideri u BiH, a pogotovu Čović su očajni. Ali isto tako i Evropska unija pokazuje očaj i očajno želi neku vrstu rezultata, kao što je pokazala i posjeta predsjednika Evropskog vijeća Charles Michela. Sve što bi označilo napredak na "evropskom putu" za BiH bi se navelo kao dokaz da dugogodišnja neuspješna politika proširenja EU ovdje u BiH – čak i u cijelom regionu – ne propada – istakao je Bassuener.

Također, naveo je on, količina transatlantskog političkog kapitala koja je posvećena pitanju Izbornog zakona i ustavne reforme u BiH, do sada nije imala nikakve rezultate.

Poruke iz SAD i Ujedinjenog Kraljevstva, dodao je, čini se da su sada fokusirane na to da se osigura da se izbori održe na vrijeme i u cijeloj BiH.

- Međutim, čini se da EU nastoji na svaki način doći do nekakvih dokaza kako bi dokazala svoju hvaljenu transformativnu moć sama sebi, a ne građanima BiH ili narodima zapadnog Balkana – naglasio je Bassuener.

Sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, podsjetio je, koji će se održati ove sedmice, vjerovatno će još više pokazati ovakva trvenja.

Taj nesklad, po njegovim riječima, posebno je evidentan imajući u vidu tektonsku promjenu koja je započela sveobuhvatnim napadom Rusije na Ukrajinu, 24. februara ove godine.

Od tada, kazao je, došlo je do demonstracije zapadnjačkog jedinstva bez presedana i redovnih deklaracija o prvenstvu i primatu demokratskih vrijednosti, ljudskog dostojanstva u zapadnjačkom diskursu.

Uporni i odlučni otpor Ukrajine, koji je, kako je rekao, dobro predstavio i artikulira predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, u velikoj mjeri je odgovoran za pojavu tu pojavu, jer uprkos brojnim ograničenjima, podrška je veća nego što je Putin vjerovao da će biti, nego što du mnogi od nas vjerovali.

- Uprkos neporecivom kretanju, jer Zapad je više ujedinjen sada, to se još tek treba manifestovati u značajnoj mjeri i na zapadnom Balkanu. Ako je ujedinjen, Zapad ima najveći adut i najšire moguće alate u ovoj regiji da utiče na dinamiku da spriječi i odvrati od negativnih razvoja događaja, omogući napredak tamo gdje se može ostvariti neki zalet – istakao je Bassuener.

Ali čak i sada, dodao je, uprkos deklarativnom priznanju potencijala rizika i uprkos diskusijama o demokratiji i ljudskom dostojanstvu koje čujemo od zapadnjačkih lidera "Zapad nastavlja dozvoljavati da najretrogradniji politički akteri utvrđuju agendu i to ne samo u BiH".

Na pitanje novinara da prokomentira sutrašnje održavanje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, a potom i susret člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika sa ministrom Sergejom Lavrovim, Bassuener je kazao da je trenutna sposobnost Rusije da utiče na dinamiku dešavanja u BiH ograničena, zbog ratnih dešavanja.

- Međutim, njihova želja da utiču na Zapad sa drugih frontova i dalje je jednako velika. U tom smislu je Dodik vrlo vrijedan za Moskvu i zbog toga možemo očekivati da će biti određenih deklaracija. Svakako da Rusija može uticati na dešavanja ovdje sve dok mi ne zatvorimo taj prostor. Rusija ima nekoliko poluga ovdje, a Dodik je jedna od najvrijednijih, što se vidi po količini vremena koje Dodik dobija za susrete sa Lavrovim – zaključio je Bassuener.