Kako ćemo vidjeti, to mora za sobom povući i posljedicu da se promijeni i ulica Tinu Ujeviću ili Juraju Neidhardtu ili Jozi Penavi ili Zaimu Imamoviću ili Ivanu Miličeviću... o čemu smo do sada pisali. Prema logici i metodologiji Naše stranke i SDP-a, lista imena povećala bi se za najmanje stotinu imena u Bosni i Hercegovini, a kada bi se primijenila u Republici Hrvatskoj, ta bi zemlja ostala bez dobrog dijela naziva ulica i škola. U moru imena onih koji su bili društveno aktivni i u vrijeme NDH i u vrijeme SFRJ je i ime Antuna Augustinčića, kipara koji je autor skulpture "Maršal Tito" koja se nalazi ispred sarajevskog kampusa UNSA.

Antun Augustinčić, kipar (Klanjec, 4. 5. 1900. – Zagreb, 10. 5. 1979):

Kiparstvo je studirao u Zagrebu i Parizu (1924-1926), gdje je i prvi put izlagao 1925. na Salonu francuskih umjetnika. U Zagreb se vraća 1926, a 1928. sudjeluje na izložbi Proljetnog salona. Kao jedan od pokretača grupe “Zemlja”, sudjeluje na njezinim izložbama sve do 1933, kada je istupio iz grupe. Godine 1940. postaje dopisnim članom JAZU-a. Gestapo ga 1941. hapsi i kraće vrijeme zatvara u Grazu. Već na 1. izložbi hrvatskih umjetnika u NDH 1941. sudjeluje s tri brončane skulpture, a za župnu Crkvu Sv. Marije u Tuhlju počinje modelirati veliko Raspeće izvedeno u bronzi i postavljeno 1942.

Početkom 1942. odaziva se na konkurs i sudjeluje na Izložbi modela za spomenik Ante Starčeviću u Zagrebu. U pripremama za nastup hrvatske selekcije na 23. venecijanskom bijenalu 1942. godine priključuje se nekadašnjem profesoru Ivanu Meštroviću.

Uoči otvorenja Bijenala završava brončanu bistu Ante Pavelića, koja je u Veneciji bila postavljena na ulazu u hrvatski paviljon, ali izvan službene kataloške selekcije. Iste se godine na 2. izložbi hrvatskih umjetnika u Umjetničkom paviljonu predstavlja zagrebačkoj publici Poglavnikovom portretnom bistom i klanječkim Raspelom. Na velikoj izložbi Hrvatske umjetnosti tokom 1943. u Berlinu, Beču i Bratislavi izbornici su u katalog i na izložbe uvrstili, uz Poglavnikovu bistu, detalj glave bronzanog spomenika Rudar iz 1936.

Godine 1943. iz ilegalne djelatnosti u hrvatskom antifašističkom pokretu odlazi na političke funkcije na partizanskom teritoriju (član ZAVNOH-a i potpredsjednik AVNOJ-a), te počinje modelirati prvi portret maršala Tita.

1948. godine izvajao je skulpturu "Maršal Tito" i ona je podizana širom bivše Jugoslavije, među ostalim, u Sarajevu ispred kampusa UNSA.

Od proljeća 1944. u Moskvi oblikuje novčanice, ordenje i grbove (za avnojsku Jugoslaviju), a u jesen 1945. vraća se u Zagreb. Profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti, a od 1947. voditelj Majstorske kiparske radionice. Godine 1976. otvorena je Galerija "Antun Augustinčić" u Klanjcu, a po njegovom imenu u Hrvatskoj nazvane su ulice i škole