open-navfaktor-logo
search
Bivši predsjednik VSUN-a
Arria: Bilo je mnogo načina da u BiH uopće ne dođe do rata
Venecuelanski diplomata i predsjedavajući Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 1992. godine Diego Arria smatra kako svijet ne razumije da ono što se odigralo u Bosni i Hercegovini 1992-1995. nije bio samo vojni sukob, već moralni izazov cijelome svijetu, koji je, nažalost, bio bezuspješan.
07.10.2021. u 14:25
get url
text

U organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) danas je u Sarajevu upriličena konferencija za novinare na kojoj je Arria govorio o svojim iskustvima tokom predsjedavanja Vijećem sigurnosti UN-a tokom perioda početka agresije na BiH, o ključnim i šokantnim momentima koji su obilježili noviju historiju ove zemlje.

Diego Arria jučer je stigao u posjetu BiH. Sinoć mu je uručeno priznanje "Počasni član VKBI-a" a večeras će mu također biti uručeno priznanje "Počasni građanin Grada Sarajeva".

Arria na samom početku obraćanja podsjeća kako je rođen u Caracasu, kako je imao privilegiju da bude gradonačelnik tog grada, ali i kako mu je velika čast što će postati počasni građanin Sarajeva.

- Čast mi je što ću postati počasni građanin grada Sarajeva koji je tako hrabar i tako moćan - poručio je Arria.

Porušen i spaljen olimpijski grad

Prisjećajući se svog prvog dolaska u Sarajevo, koji je pamtio kao lijep grad, olimpijski grad, Arria podvlači kako je za njega bilo vrlo šokantno vidjeti da je taj lijepi grad porušen i spaljen, te da te prizore neće zaboraviti do kraja života.

Otkriva kako privodi kraju svoju knjigu koju je počeo pisati prije 30 godina. Knjiga će biti prevedena na nekoliko svjetskih jezika, a bit će posvećena građanima Bosne i Hercegovine.

- Bit će to više od historije i tragičnih trenutaka kroz koje je prošla ova zemlja. Bit će to više jedno svjedočenje tragedije i napuštanja ljudi u BiH kao i same države od strane svijeta, odnosno evropskih zemalja koje ne vide, zaslijepljene su i nisu vidjele tragediju u BiH - kaže Arria.

Naglašava kako je vrijednost te knjige činjenica da je to jedan nezavisan narativ o onome što se dešavalo iza zatvorenih vrata u Vijeću sigurnosti UN-a, čemu je svjedočio i bio učesnik, a ne samo posmatrač.

Dalje podsjeća kako je u vrijeme njegovog predsjedavanja Vijećem sigurnosti, UN nametnuo sankcije Libiji i Iraku, dvjema većinski muslimanskim zemljama. Nakon su stigle i sankcije BiH.

- Moja knjiga je zapravo o duplim standardima koje primjenjuje međunarodna zajednica kada je riječ o državama kao što je slučaj Kuvajta zbog nafte, Libije zbog drugih resursa. Potom dolazi BiH, koju počinju identifikovati kao "muslimansku državu", ali ne pridaju toliko važnosti, vjerovatno što u BiH nema nafte - kaže Arria.

Podvlači kako je svima jasno da je nafta veoma bitna, ali kako je "strašno i nije dobro što je međunarodna zajednica dala više važnosti nafti nego ljudskim životima i ljudskim vrijednostima".

- Svijet ne razumije da ono što se odigralo u ovoj zemlji nije bio samo vojni sukob, bio je to moralni izazov cijelome svijetu. Nažalost, palo se na tom ispitu - podvlači Arria.

Upitan je da li su u tom vremenu postojali načini i mehanizmi da se spriječi ono s čim je BiH bila suočena u periodu 1992-1995.

- Mnogo načina je bilo da se to uopće ne dogodi. Moja prednost je ta što ja to ne govorim danas, nego sam to govorio u vremenu kada se to dešavalo. Kada je Milošević bombardovao Dubrovnik u novembru 1991, prejednostavno je bilo zaustaviti ga. Međutim, tada je počela priča da su Srbi "super ljudi", "super nacija", "mega nacija", "pobjeđuju naciste", samo sam superlative slušao o toj naciji. Ne možete ništa uraditi protiv njih niti ići u sukob s njima - govori Arria, te nastavlja:

- Riječ je zapravo o scenariju koji je izrežirala međunarodna zajednica kako bi se Bosna dovela u situaciju da bude, ako se tako mogu izraziti, kao mrtav pas na ulici. Međutim, ljudi iz BiH su digli glas i odbili su igrati takvu vrstu uloge u scenariju međunarodne zajednice.

Muslimanska država usred Evrope

Prenosi i ono što su mu lično tada u lice kazali ambasadori Velike Britanije i Francuske u Vijeću sigurnosti.

- Rekli su mi: "Diego, ne možemo dozvoliti da imamo muslimansku državu usred Evrope". Oni su tada otkrili da vi "niste Evropljani, nego muslimani". Meni je to bilo šokantno. Nakon toga dolazi politika koja je u mojim očima ličila na aparthejd usred Evrope. Ja sam prisustvovao kraju aparthejda u Africi dok sam bio u Vijeću sigurnosti, a to je bio najveći poduhvat i podvig UN-a. Par godina nakon toga, ista ta organizacija legitimizira bukvalno aparthejd usred Evrope - priča Arria.

Na pitanje ko može biti garant da se ista sudbina BiH neće desiti u budućnosti, Arria odgovara kako se mnogo puta čulo to "nikad više", počevši od 1945. godine. Međutim, kako dodaje, nakon toga imali smo i Goražde, Srebrenicu, Siriju, Kinu.

- Nažalost, ljudska prava su sve manje važna svijetu. Ali ima nešto što će trajati, a to je snaga i hrabrost ljudi u BiH, koju su pokazali cijelom svijetu. Nadam se da će to dati svojevrstan doprinos da se to više nikada ne desi - kaže Arria, te nastavlja:

- U maju 1992. prihvatili smo BiH kao članicu UN-a. Ja sam glasao tada u Vijeću sigurnosti. U to vrijeme nisam znao da je već budućnost ove zemlje bila odlučena, a mi smo je fragmentirali. Jer ta promjena samoga nastojanja međunarodne zajednice nije se promijenila od maja do juna. Četiri mjeseca nakon toga sastajemo se sa Davidom Owenom i Cyrusom Wensom. Owen, kojeg sam poznavao odranije, pokazao mi je kartu gdje se već podijelila država. Ja sam mu tad rekao: "Davide, vi Britanci ste divni kartografi, a toliko ste problema donijeli svijetu".

Arria ističe kako se tada pitao ko je ostao da brani BiH u Vijeću sigurnosti, podvlačeći kako je u Vijeću bilo država koje nisu znale da postoji BiH, koje su mislile da je to "tvorevina, izmišljotina, fikcija". Podvlači također kako su Velika Britanija i Francuska bile zemlje koje su bile protiv ukidanja embarga BiH.

"Usporeni snimak genocida"

Prisjeća se kada je došao u Haški tribunal tokom suđenja Slobodanu Miloševiću.

- Kada sam došao u tribunal, ušao sam na bočna vrata i vidio sam Miloševića na kraju, iza njega su bila dvojica krupnih čuvara UN-a. Tako sam se dobro osjećao kada sam ga vido, znajući da je došao pred lice pravde. To je za mene bio jedan divan momenat - zaključuje Arria.

Ambasador Diego Arria iz Venecuele bio je stalni predstavnik svoje države pri Ujedinjenim nacijama u periodu od 1991. do 1993. godine, a predsjedavajući Vijeća sigurnosti UN-a tokom marta 1992. godine.

Ambasador Arria, koji je bio inicijator i šef delegacije Vijeća sigurnosti UN koja je u aprilu 1993. godine posjetila Sarajevo i Srebrenicu, u svojoj knjizi je opisao da se u toj enklavi odvijao "usporeni snimak genocida", prvog poslije Drugog svjetskog rata na tlu Evrope.

Arria je tih tragičnih 90-ih, kako su istakli, bio ljepše lice i savjest političkog svijeta, opozicija velikim silama čije je lidere bez ustezanja prozivao zbog kašnjenja intervencije u Srebrenici.

Poslije genocida u Srebrenici Arria je otvoreno i emotivno govorio o igrama velikih sila oko Srebrenice.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.