Pažljivo isklesane kamene strukture s brojnim detaljima i ostali predmeti pronađeni su na oko tri kilometra južno od Staroga grada Jerusalema.

Arheolozi smatraju da su neki predmeti uredno zakopani u zemlju, no da nije jasno zbog čega je to učinjeno.

Pretpostavlja se da je palata izgrađena između osmog i sedmog stoljeća prije nove ere.

Među ostacima otkrivenim u današnjoj četvrti Istočni Talpiot, poznatom i kao Armon Hanatziv, pronađena su tri bogato ukrašena kamena kapitela i ostaci raskošnih prozorskih okvira.

- Kapiteli stubova, za koje se pretpostavlja da su ih osmislili kraljevski arhitekti iz perioda Prvog hrama (10.- 6. vijeka prije Krista), najljepši su i najimpresivniji do danas otkriveni - stoji u objavi Izraelske uprave za starine (IAA) te se dodaje da iznenađuje to što su dva od tri kapitela "uredno zakopana, jedan iznad drugog".

- U ovom je trenutku teško reći ko je skrio kapitele na taj način i zbog čega je to učinio - rekao je prof. Yaakov Billig, koji je vodio arheološka iskopavanja.

Dodao je da je velika zgrada vjerovatno uništena tokkom babilonskog osvajanja Jerusalema 586. prije nove ere.

Stručnjaci IAA smatraju da su stanari ove "monumentalne građevine" imali "prekrasan" pogled na Davidov grad ili na arapskom Wadi Hilweh, kao i na jevrejski hram na svetome platou koji židovi nazivaju Brdo hrama, a muslimani Haram al-Šarif (Plemenito svetište).

Arheolozi pretpostavljaju da su u zgradi živjeli članovi kraljevske ili neke plemićke obitelji.

Ornamentika kapitela vizuelni je simbol iz perioda Kraljevstva Jude i Izraela, a kao motiv se pojavljuju i na kovanici od pet šekela koja se i danas koristi u modernoj državi Izraelu.