Bunski kanali su Rješenjem iz 1970. godine proglašeni zaštićenim spomenikom prirode, a zbog planirane izgradnje dvije male hidroelektrane došlo je do reakcije javnosti.

- Pravni tim Ekološkog udruženja "Majski cvijet" uspio je dokazati neregularnosti i osporiti praktično sve dozvole koje je investitor "Hercegovina građevinsko zanatstvo – Podružnica obnovljivi izvori" Mostar pribavio, tako da je trenutno na snazi jedino koncesijski ugovor zaključen 2005. godine - navodi se u saopćenju Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Predsjednik Ekološkog udruženja "Majski cvijet" Oliver Arapović ističe da građani neće odustati od borbe za spas Bunskih kanala bez obzira na cijenu.

- Investitor je podnio zahtjeve za izdavanje novih prethodnih vodnih suglasnosti i definitivno neće odustati od izgradnje malih hidroelektrana na ovom lokalitetu, ali nećemo ni mi i Bunske kanale spremni smo braniti pod cijenu života. U rukama Nevenka Hercega, premijera Vlade HNŽ-a, i resornog ministra Donke Jovića nalazi se ključ za raskid koncesijskog ugovora i još ih jednom pozivamo da djeluju u skladu sa zakonom i završe priču o izgradnji mHE na Bunskim kanalima jednom i za sva vremena - kazao je Arapović tokom današnjeg obraćanja.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, koja okuplja 30-ak ekoloških organizacija, napominju da je u našoj državi izgrađeno i pušteno u pogon 120 malih hidroelektrana, dok ih je planirano ukupno više od 400. Posebno apostrofiraju slučaj Bunskih kanala kao najbolji primjer bahatosti investitora i interesnih lobija povezanih s izgradnjom malih hidroelektrana.

- Svaki pokušaj narušavanja prirodnog izgleda i uništavanja ovog jedinstvenog prirodnog fenomena naići će na žestok otpor aktivista. Današnjom akcijom želimo još jednom da skrenemo pažnju javnosti na značaj očuvanja Bunskih kanala i rijeke Neretve i poručimo donositeljima odluka da je potrebno što hitnije usvajanje zakonskih propisa koji će onemogućiti gradnju malih hidroelektrana na našim rijekama - rekla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka

Njeno mišljenje dijeli i Robert Oroz, predsjednik Ekološko-humanitarnog udruženja "Gotuša" Fojnica i koordinator Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine.

- Danas pružamo podršku ekipi iz Mostara koji se već godinama bore za spas ovog prelijepog prirodnog dragulja, čiji je turistički potencijal neiskorišten. Dok čekamo na usvajanje i stupanje na snagu zakona i pravilnika kojim bi se napokon uredila ova oblast i zaustavila daljnja okupacija i uništenje naših rijeka, primorani smo braniti jednu po jednu rijeku širom države te svakodnevno ukazivati na problem izgradnje malih hidroelektrana - dodaje on.

Lejla Kusturica iz Fondacije "Atelje za društvene promjene - ACT" insistira na hitnosti usvajanja Zakona o električnoj energiji FBiH kojim se zabranjuju buduće male hidroelektrane.

- Ovaj zakon će potencijalno spriječiti gradnju više od 100 malih hidroelektrana, spasit će na desetine vodotoka na kojima je planirana izgradnja ovih ekocidnih elektroenergetskih objekata, ali i obesmisliti izdavanje budućih koncesija na našim rijekama. Čekamo Vladu FBiH da uputi ovaj zakon u parlamentarnu proceduru i očekujemo da ga Parlament FBiH konačno usvoji - zaključila je Kusturica.