- Mislim da je velik broj zemalja trebao dva puta razmisliti prije poduzimanja vrlo drastičnih mjera ograničenja kretanja. To je bio eksperiment, a ne švedski model – kazao je Tegnell za Reuters.

Švedska se oslonila na odgovornost svojih građana u održavanju socijalne distance, a većinu škola, restorana i barova ostavila je otvorenim.

Od marta švedska ekonomija nadmašuje ostatak Evrope, ali njenih više od 5.000 mrtvih od koronavirusa višestruko nadmašuje broj mrtvih u susjednim zemljama Danskoj, Finskoj i Norveškoj zajedno.

Tegnell ima puno istomišljenika koji hvale njegov pristup.

Pošto je glavni švedski epidemiolog ujedno i gorljivi vrtlar, na kućnu adresu dobijao je tolike količine cvijeća da je njegov mjesni cvjećar zamolio da uspore s narudžbama.

Istodobno populistička stranka Švedskih demokrata stopu smrtnosti među starijom populacijom zaraženom koronavirusom naziva "masakrom" i traži njegovu ostavku, a policija istražuje prijetnje smrću koje je primio.

Tegnell se slaže da je broj mrtvih "strašan", ali tvrdi da to nije posljedica liberalnog pristupa i ukazuje na loše stanje u domovima za starije i decentraliziran zdravstveni sistem.

Veteran borbe protiv ebole u Africi smatra da se njegovi kritičari premalo bave posljedicama potpunog zatvaranja.

- Zadivljujuće je koliko smo malo razgovarali o vrlo negativnim posljedicama karantina u mnogim zemljama. Nasilje u porodici, djeca s problemima u školi. Učinci različitih strategija, različitih mjera mnogo su složeniji nego što danas razumijemo. Ova bolest teška je za razumjeti – kaže Tegnell.

Dodaje da su neke zemlje koje su uvele drastične mjere, poput Španije, Italije, Velike Britanije, više propatile od Švedske.

Njega pak mnogo više čudi ponašanje švedskih nordijskih komšija.

- Jesu li oni uopće imali razloga da se zatvore, to je pitanje – navodi Tegnell.

Međutim, njegovo mišljenje u Evropi je u manjini.

Ostale zemlje polako se otvaraju za turiste, ali malo koja prihvata one koji dolaze iz Švedske. Ne žele ih zasad ni u nordijskim zemljama.