Centar za analizu evropske politike (CEPA) iz Washingtona je objavio analizu pod nazivom "Da li je Bosna tempirana bomba?", koju potpisuje američki profesor Janusz Bugajski.

U uvodu analize se podsjeća na nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Bosni i Hercegovini kao "tempiranoj bombi", te kao razlogu za zabrinutost zbog povratnika sa sirijskog ratišta. Macron je, ocjenjuje Bugajski, na taj način nasjeo na antibošnjačke stereotipe koje je još 90-ih godina prošlog stoljeća pokrenuo bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević.

- U stvarnosti, prijetnja BiH i široj regiji ne proizlazi iz vjerskog ekstremizma, već iz unutrašnjih etničkih podjela zemlje i destabilizirajuće uloge vanjskih sila – navodi se u analizi CEPA-e.

Podsjeća se da je upravo Macron nedavno blokirao evropski put zemalja zapadnog Balkana, što je, ocjenjuje se, više naškodilo regionalnoj sigurnosti nego bilo koji povratnik sa ratišta. Bugajski ističe da dokazi ukazuju da je džihadizam ozbiljnija prijetnja u Francuskoj nego bilo gdje na Balkanu, a naročito u kontekstu broja terorističkih incidenata. Također podsjeća da je više od 1.900 francuskih državljana otišlo na ratišta u Siriji i Iraku, dok je iz BiH otišlo njih oko 300.

- Temeljni problem BiH je taj što vlasti Srbije i Hrvatske nisu u potpunosti prihvatile tu zemlju kao legitimnu i suverenu multietničku državu. Stepen pritiska na Bosnu ovisi o obimu nacionalističkog zanosa unutar vlada u Beogradu i Zagrebu, kao i o povoljnim međunarodnim uvjetima, uključujući neznanje ili naivnost nekih zapadnoevropskih lidera – navodi Bugajski.

Srbija se, smatra autor analize, skriva iza Rusije dok osporava integritet BiH, dok se Hrvatska skriva iza članstva u Evropskoj uniji (EU). Macronova izjava je, dodaje, ponavljanje ranijih optužbi odlazeće hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o BiH kao sigurnosnoj prijetnji i utočištu za teroriste.

- Za Beograd, Moskva igra korisnu ulogu braneći bosanskohercegovački kvazi separatistički entitet RS na međunarodnoj sceni i ukazujući da bi mogli podržati njegovo otcjepljenje. Rusija koristi Balkan kao stratešku imovinu, ne samo da bi poremetila uključivanje regiona u prekoatlantsku sigurnosnu sferu, već i da bi potkopala zapadnu koheziju. Kremlj preferira da se zemlje ne pridruže Savezu jer to jača ulogu Washingtona u odbrani Evrope. Bez obzira na to, Moskva također intenzivira napore za potkopavanje EU-a i NATO-a iznutra, što pokazuje i njihov sve veći utjecaj u Hrvatskoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Ulazak u NATO pomaže jačanju državne sigurnosti, ali ne osigurava imunitet od strane subverzije, posebno ako lokalni čelnici izračunaju da politički ili lično mogu profitirati od Moskve – navodi se u CEPA-inoj analizi.

Hrvatska je, dodaju, sada glavni cilj Kremlja kako bi se suzbio razvoj energetskih projekata koji bi doveli u pitanje monopolističke ambicije Rusije u regionalnoj opskrbi plinom. Također ocjenjuju i kako je Zagreb koristan Rusiji u održavanju ravnoteže u BiH.

- Nacionalisti u vladajućem HDZ-u u Hrvatskoj i BiH vide rusko prisustvo kao priliku da ojačaju svoje zahtjeve za formiranje trećeg entiteta u BiH. Zaista, srpski i hrvatski lideri sarađuju u slabljenju centralne vlasti u Sarajevu. Zarobljeno u sredini, bošnjačko stanovništvo moglo bi se i radikalizirati, ne u vjerskoj militantnosti već sekularnim nacionalizmom kako bi se oduprlo srpskom i hrvatskom iredentizmu – ocjenjuje Bugajski.

Smatraju i kako izlazak Velike Britanije iz EU-a, te povlačenje njemačke kancelarke Angele Merkel također mogu ugroziti podršku inegriranoj BiH, naročito ukoliko Macron zadrži svoj odnos prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. S obzirom na negativnu ulogu susjednih država i sve izraženiji stav o nezainteresiranosti EU-a, trajna stabilnost BiH, procjenjuju, prvenstveno ovisi o SAD-u.

- Washington i oni saveznici u NATO-u koji su odlučni da se odupru ruskim destabilizirajućim upadima moraju preuzeti vodeću ulogu u integriranju BiH na unutarnjem i međunarodnom planu – upozoravaju iz CEPA-e.

Nakon što je u oktobru 2019. godine imenovan specijalni predstavnik SAD-a koji će se fokusirati na normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova, Bugajski smatra da bi trebalo izabrati i specijalnog predstavnika koji će se baviti BiH.

- Specijalni predstavnik će se morati fokusirati na tri prioriteta kako bi ojačao državu. Prvo, u konstrukciji moderne države Izborni zakon treba reformirati prema standardima EU-a, gdje etnički identitet ne prevladava nad građanskim principom. Drugo, u izgradnji legitimnih institucija vladavina zakona mora osigurati da se pravosudni sistem odvoji od političkih interesa kako bi sudije i tužioci postali neovisni akteri. I treće, koraci ka članstvu u NATO-u moraju se učvrstiti. Program reformi koji je nedavno potpisalo tročlano Predsjedništvo je ustvari prvi Godišnji nacionalni program (ANP) koji usmjerava BiH putem ka članstvu. Novi američki predstavnik trebao bi se fokusirati na njegovu provedbu. Kvalificiranje za NATO podcrtavat će da sigurnost države garantira sigurnost svih etničkih grupa i smanjuje izglede za vanjski sukob. Istovremeno, Washington mora uvjeriti Zagreb da omogućavanje prodora Rusije slabi vlade, podstiče regionalne tenzije i narušava koheziju NATO-a – zaključuje se u analizi.

(Originalni, autorski tekst je objavljen na cepa.org. Prijevod sa engleskog i priređivanje teksta na bosanskom jeziku - redakcija Faktor.ba)