Šampion honorara: Špirić za dva dana angažmana naplatio 30.000 maraka

Objavljeno: 07.02.18 u 19:47

U okviru finansijske istrage o kupovini stana u Beču, Tužilaštvo BiH je došlo do zanimljivih podataka o prihodima Nikole Špirića koji, zahvaljujući političkom uticaju, godinama ubire značajne prihode nedostižne prosječnom građaninu.

Nikola Špirić, FOTO: CIN
Nikola Špirić, FOTO: CIN

Kako BN Televizija izvještava na osnovu pisanja portala Istinito, saznaje se da je samo na ime učešća u pripremi i koordinaciji aktivnosti, rukovođenju i autorskom radu na dvodnevnom Međunarodnom naučnom simpozijumu pod nazivom "Sistemi socijalne sigurnosti - analize i prve preporuke za BiH i njene entitete", koji je održan u Banjoj Luci 6. i 7. aprila 2006.godine, Špirić inkasirao 30.000 KM. Novac je dobio od Instituta ekonomskih nauka iz Banje Luke.

Iz četiri Ugovora između Špirića i Ekonomskog instituta, koje su potpisali Špirić i prof. dr Gordana Čenić-Jotanović, a do kojih je došlo Tužilaštvo BiH, može se saznati da je Špirićevo učešće u pripremi i koordinaciju Simpozijuma koštalo 8.000 KM, rukovođenje Simpozijumom - 7.000 KM, priprema autorskog teksta - 5.000 KM, dok je "koncipiranje i obezbjeđivanje učešća referentnih autora iz Njemačke" koštalo 10.000 KM.

Međutim, to nije sve! Ekonomski institut, tada u državnom vlasništvu, Špirićev angažman je bogato nagradio. Posebno su cijenjena njegova autorska prava, prenosi RTV BN.

Ukupno, 30.000 KM, na Špirićev račun leglo je 14. aprila 2006. godine, dok je na ime autorskih prava za ovaj Simpozijum naplatio još 10.000 KM, 4. maja iste godine.

Tužilaštvo je došlo i do podataka da se Špirić bavio i projektima u Rafineriji ulja Modriča od koje je 22. februara 2006. dobio 5.300 KM na ime autorskih prava.

Od nepoznatog uplatioca, autorska prava naplatio je i 17. jula 2006. godine i to u iznosu 3.000 KM.

Tako je 2006. godina bila "zlatna godina" autorskih prava Nikole Špirića, kada je na osnovu "autorstva" za vrlo kratko vrijeme zaradio 48.300 KM.

Tužilaštvo BiH vodilo je početkom 2016. godine istragu protiv Nikole Špirića o kupovini stana u Beču koji je kupljen na ime njegove kćerke Jovane u oktobru 2008. i plaćen 396.844 eura (773.846 KM). Istraga je obustavljena polovinom 2016. godine, ali je ponovo otvorena u martu 2017. godine.

Bivši glavni državni tužilac Goran Salihović početkom 2016. godine saopćio je da je "na osnovu medijskih napisa formiran predmet u vezi sa kupovinom stana Nikole Špirića". U julu iste godine, Salihović je izjavio da "istraga protiv Špirića nikad nije zvanično otvorena", i da je nakon provjera "donesena odluka o neprovođenju istrage".

Nakon suspenzije Gorana Salihovića u septembru 2016. godine, među brojnim predmetima koje je pokušao da zataška pronađen je i spis o istrazi protiv Nikole Špirića. Gordana Tadić, v.d. dužnosti glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, ponovo je aktivirala ovaj predmet.

Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), tačnije njenom Finansijsko-obavještajnom odjelu, dostavljena je naredba da se provjere Špirićeve bankovne transakcije iz 2008. godine, kada se na njegovim računima pojavilo preko 400 hiljada eura čije porijeklo je trebalo da se utvrdi.

Špirić je, kako su mediji ranije objavili, pred istražnim organima izjavio da je novac na njegovom računu zarađen prodajom autorskih knjiga i dijelom od donacija koje je dobio od svojih prijatelja.