Američki magazin "The National Interest", koji analizira vanjskopolitičke interese SAD-a, objavio je tekst pod nazivom "Vrijeme je za novi pristup Balkanu", autora diplomate Franka Wisnera, predsjednika EastWest instituta iz New Yorka i bivšeg ambasadora SAD-a u Srbiji Camerona Muntera te profesora Marka Preleca.

U uvodu teksta se podsjeća na posljednji samit u Berlinu, na kojem su, kako kažu, lideri Francuske i Njemačke shvatili da se moraju fokusirati na stvarna rješenja problema na zapadnom Balkanu.

- Vizija "cijele, slobodne i mirne Evrope" ima nedovršeni ćošak kojeg sada nazivamo Zapadni Balkan, ranije poznat kao Jugoslavija, prije nego se ta zemlja raspala u ratu, etničkom čišćenju i genocidu. Tamošnje države, Bosna, Kosovo, Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, sada su mirne, ali to je varljivi mir. Regija je u problemima, koji se lako mogu proširiti na ostatak Evrope i utjecati na interese i sigurnost SAD-a – navodi se u tekstu.

Najveći problem je u, pojašnjavaju, odnosima Srbije i Kosova te u sukobima u BiH oko "državnog identiteta i suvereniteta". Oba problema, smatraju, imaju svoje korijene od prije rata te oba nose fundamentalna pitanja identiteta i duboko su emotivna.

- Ti su problemi poput slomljenih kostiju, koja su žurno namještena i pogrešno srasla: utječu na sve i nastavljaju stvarati probleme - probleme koji su, opet, dosegli krizne dimenzije. Povrh ovih pitanja, cijela regija pati od endemske korupcije, niskih državnih kapaciteta i upravljanja putem patronata i klijentelizma, a ne zakonima – piše u tekstu.

Također ističu i ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu, koji je inteziviran u posljednjim godinama, a koji negativno utječe na region. Autori teksta, s tim u vezi, predlažu rješenja.

Podsjećaju da su Evropa i SAD pokušali riješiti probleme na Zapadnom Balkanu, ali da nisu uspjeli.

- Potreban je novi pristup, koji priznaje ozbiljnost problema i prihvata da će za njegovo rješavanje trebati mnogo vremena i značajna sredstva. Dosadašnji su pokušaji pogriješili na jedan od dva načina: ignoriranje stvarnih problema i pokušaj prebrzog obavljanja previše posla – smatraju autori.

Godinama su, podsjećaju, Evropa i SAD ohrabrivali lokalne lidere da preusmjere pažnju sa najtežih problema, koji su ih doveli do sukoba, na tehnički i apolitični rad na integraciju u Evropsku uniju i NATO. Očekivalo se, dodaju, da će se na taj način tvrdokorni sukobi ublažiti i postati topivi.

- Sada je jasno da ovaj pristup neće biti učinkovit – tvrde autori.

Smatraju da svaki pokušaj stvaranja "velikog praska", bilo da se radi o preoblikovanju Ustava BiH ili premošćivanju razlika između Beograda i Prištine, nije uspio, a da svako rješenje uključuje bolne kompromise.

- Ovi se problemi ne mogu riješiti preko noći. Neće nestati približavanjem balkanskih država Evropskoj uniji. Zahtijevaju stalnu, strpljivu višegodišnju pažnju više ljudi, predvođenih domaćim zvaničnicima uz podršku Evrope i SAD-a. Potraga za rješenjima se mora nastaviti, ali tiho, po mogućnosti daleko od očiju javnosti, i bez nerealnih očekivanja o brzim pobjedama. Vanjski akteri mogu pomoći diplomatijom, daleko od očiju javnosti i van naslovnih stranica. Razumljivo, napredak može oduzeti mnogo vremena i da se povremeni dobici mogu izgubiti u povremenim zastojima – navodi se u tekstu.

Sugeriraju da bi Evropa trebala pomoći regiji da se ponovo spoji i obnovi međusobne veze s obzirom na to da je, kako kažu, tužna ironija činjenica da je teže putovati iz jednog u drugi dio bivše Jugoslavije nego putovati od Varšave do Pariza. Slobodno kretanje ljudi, ideja, novca, robe i usluga unutar Balkana i između regije i Evrope, vjeruju, učinit će mnogo na izgradnji povjerenja i stvaranju potražnje za dobrom vlašću.

- Integracija u zapadnu političku, ekonomsku i sigurnosnu arhitekturu još je vrijedan, čak i bitan cilj, ali je udaljen nekoliko godina. Ipak, integracija sama po sebi neće riješiti političke probleme regije. NATO i Evropska unija mogu u miru prihvatiti samo dobro uređene države sa sobom i svojim susjedima. Dva preostala balkanska sukoba sprečavaju upravo to: onemogućavaju formiranje stabilnih i dobro vođenih država. Niko ne želi partnera za kojeg je vladavina prava šala i čiji su susjedi ogorčeni neprijatelji – pišu autori.

Podsjećaju istovremeno i na napretke u regiji, poput rješavanja pitanja imena između Makedonije i Grčke, što je, smatraju, bio najlakši od svih balkanskih problema. Uprkos tome, trebalo im je gotovo 30 godina, uz velike troškove, da to pitanje riješe, a Sjeverna Makedonija je izgubila oko 15 godina napretka na putu prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u.

- Sjeverna Makedonija se sada nalazi na teškom, ali putu punom nade. Nema vremena za trošenje za Bosnu, Kosovo, Srbiju i ostatak regije. Zreo je trenutak za evropsko vodstvo, u saradnji sa SAD-om, da se ponovno fokusira na Zapadni Balkan i da regiji i njenim pitanjima posveti pažnju koju. Zato nam nije dovoljno osloniti se na postojeće mehanizme za rješavanje tih izazova na Zapadnom Balkanu. Evropski lideri imaju pravo učestvovati, a SAD mora biti spreman podržati te napore – zaključuju autori.

(Originalni, autorski tekst je objavljen na Nationalinterest.org. Prijevod sa engleskog i priređivanje teksta na bosanskom jeziku-redakcija Faktor.ba)