Ovo su na sastanku sa Džaferovićem 28. marta zatražili ambasadori Evropske unije i država grupe G-7, koju čini sedam najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada.

VEZANI TEKST - Džaferović se sastao sa ambasadorima EU-a i G7: Razgovarali o ruskoj agresiji

S druge strane, stranke iz RS-a zagovaraju neutralan status. Najglasniji u tome je Milorad Dodik i SNSD. Tako je Dodik ponovio i nakon sastanka Džaferovića s ambasadorima da će "BiH ostati neutralna po pitanju sukoba u Ukrajini i to je stav koji se neće promijeniti".

- Mi iz Republike Srpske sasvim sigurno nećemo mijenjati stav po tom pitanju - poručio je lider SNSD-a.

Prvi test za Vijeće ministara BiH bilo je glasanje o tome da li BiH treba podržati rezolucije Evropske banke za obnovu i razvoj kojim se uvode sankcije Rusiji i Bjelorusiji. Ministri iz RS-a su ovo u oba kruga glasanja odbili tako da Vijeće ministara BiH nije dalo podršku da guverner BiH u EBRD-u glasa za. Rok do kojeg se guverner BiH u EBRD-u, a to je ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, treba izjasniti je 1. april.

Imajući u vidu stavove iz RS-a, bez čijih se zvaničnika u institucijama Bosne i Hercegovine ne mogu donijeti odluke, postavlja se pitanje kakvu poruku time BiH šalje, a prije svega kakve su posljedice i da li neispunjavanje obaveza prema EU povlači sa sobom sankcije.

VEZANI TEKST - Dodik: BiH će ostati neutralna, Putin je veliki državnik, želimo tužiti Turković i Alkalaja

Politički analitičar Adnan Huskić istakao je da Bosna i Hercegovina ima obavezu da se prilagođava propisima Evropske unije u okviru propcesa približavanja EU.

- Ali od svih zemalja zapadnog Balkana, najmanje se tom principu povinuju BiH i Srbija. Ne mislim da će se u ovom momentu BiH pridružiti restriktivnim mjerama Rusiji bez obzira na pritiske. Ali mislim da to neće rezultirati sankcijama prema BiH. Za uvođenje sankcija se više ne koristi kvalificirana većina već mora biti jednoglasno – dodao je Huskić.

Kazao je da EU nije dosad bio pretjerano raspoložen da prijeti niti da nas tjera da se prilagođavamo njihovim aktima.

Kada je u pitanju ono što BiH treba učiniti nakon što se pridružila aktima EU-a, Huskić je napomenuo da BiH treba prilagoditi vanjsku politiku onoj Evropske unije, te donijeti sve ono što je EU donio na nivou Vijeća Evrope.

- Ako želite postati članica, morate to prilagoditi. Pojedine političke elite u BiH i trenutna vladajuća grupacija u Srbiji očito ne drže EU strateškim ciljem – dodao je Huskić.

VEZANI TEKST - Evo kako Plenković brani Čovićevo "ne" sankcijama Rusiji: Ne bih ni ja dao...

Edita Đapo, članica Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, kazala je da treba učiniti sve da BiH stane na stranu pravde, te da je jasno da BiH želi biti dijelom Evropske unije pa stoga mora pratiti politiku EU-a i štititi pravdu.

- Treba naći način da BiH reaguje i učestvuje u svim tim zabranama koje je donio EU. Vidjet ćemo kako u Parlamentarnoj skupštini BiH natjerati ministre da to urade. U protivnom šaljemo negativnu poruku. Nisam sigurna u ovom trenutku za sankcije u slučaju da ne provedemo restriktivne mjere prema Rusiji, ali je moguće da do njih dođe – dodala je Đapo.

Podsjećanja radi, EU je, između ostalog, kao odgovor na agresiju Rusije na Ukrajinu, zabranio transkacije s određenim preduzećima u državnom vlasništvu, nova ulaganja u ruski energetski sektor, zabranio prelijetanje zračnog prostora i pristupa zračnim lukama u EU-u za ruske prijevoznike, proširio popis osoba povezanih s ruskom odbrambenom i industrijskom bazom za koje su se uvela stroža ograničenja izvoza u pogledu robe s dvojnom namjenom, ograničio putovanja i zamrznuo imovinu te zabranio stavljanje finansijskih i drugih resursa na raspolaganje za više od 800 osoba i 50 subjekata, odobrio suspenziju emitiranja u EU medijskih kuća Sputnik i Russia Today...