Šefica Kluba DF-GS u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Alma Kratina u intervjuu za Faktor govori o razlozima ulaska u koaliciju sa SDA, ciljevima, nastojanjima da "iznutra" utječu na donošenje odluka, dešavanjima u Zastupničkom domu...

- Demokratska fronta je u svom djelovanju suočena sa vrlo složenim odlukama i odluku da budemo "unutra" smatramo ispravnom. Jasno su definisani ciljevi koje je Predsjedništvo DF-a usvojilo i mi smo na toj platformi krenuli u sporazum sa SDA. Bili smo spremni da razgovaramo sa svim parlamentarnim strankama, međutim, neke nisu pokazale interesovanje za to. Smatramo da samo iznutra možemo dodatno utjecati na to da naši stavovi budu vidljivi. Ponekad je neshvatljivo da se Bh. blok unatoč odličnim izbornim rezultatima, kao u Tuzli, povlači i prepušta sve. Sigurno još dugo ovdje neće biti situacija da stranke u lijevom spektru dobiju toliko glasova da ne moraju biti u nekom partnerskom odnosu sa strankama koje imaju u sebi nacionalni predznak - kaže Kratina.

Dodaje da je cilj DF-a da bude sudionik i učestvuje u donošenju rješenja koja se na državnom nivou odnose na NATO i izmjene Izbornog zakona, a na federalnom pitanja iz realnog života građana, "počevši od svega što nije riješeno kroz reformu socijalne i zdravstvene zaštitem pa do drugih segmenata kao što je recimo poljoprivreda".

U Zastupničkom domu SDA ima 27 zastupnika, HDZ 16, DF-GS deset. Zna li se koje stranke čine parlamentarnu većinu i da li je SBB u "toj priči"?

-Gospodin Fahrudin Radončić je stalno izjavljivao da neće u vlast, a i sada je generalno takva klima da izgleda kao i do sada, a to je njihova strategija, da uđu u 95-oj minuti. Sve vrijeme, u svom političkom angažmanu u izvršnoj vlasti su se ponašali na neki način kao da nisu dio toga, a zapravo su ogroman broj svojih ljudi uvukli unutra i do današnjeg dana to čine. Tako da mislim da je vrlo neiskrena ta cijela priča da neće unutra, jer po svemu sudeći vrlo su zainteresirani. Ali, vidjet ćemo. Mi imamo svoj stav i nećemo se referirati ni na šta drugo.  Mi jesmo za to da se stvori jedna politička snaga, jedan bazen probosanske orijentacije koji će štititi interese države sada kada smo zaista evidentno jako ugroženi  sa istoka i sa zapada.

Šta je sa zastupnicima Nezavisnog bloka?

-Taj klub se podijelio i jedan dio zastupnika ima dogovor sa SDA, tako da vladajuća koalicija može računati na njihove glasove.

Sa SDA ste inicirali održavanje vanrednih sjednica. Kakva je saradnja DF-a sa ostalim parlamentarnim strankama? 

-Na nivou kolegija gdje se dogovaraju i sjednice uspjeli smo formirati komisije nakon što je izabran predsjedavajući iz SDP-a Elvir Karajbić. Mi smo dali podršku tom prijedlogu kako bi se zakazivale sjednice i da imamo kontunuitet. S druge strane, bili smo spremni u tom momentu izabrati i druge članove rukovodstva i predlagali smo Maru Đukić sa dopredsjedavajuću iz hrvatskog naroda. Međutim, nije bilo potrebne saglasnosti i političke volje. Smatram da je ispravno što smo izabrali predsjedavajućeg jer se održao kontinuitet sjednica. Sada, u ovakvom političkom momentu, redovne sjednice sa nekim zahtjevnijim dnevnim redom mislim da nisu primjerene, nemamo novu vladu...S druge strane, to nas ne sprečava da problatiziramo neka druga pitanja koja su vrlo važna za državu BiH. Određeni članovi kolegija misle da nije u redu da problematiziramo pitanja koja su više za državni nivo, uz obrazloženje da se time derogira državna nadležnost, ali mi smatramo da se o tim pitanjima treba transparento progovoriti i na federalnom nivou.

O kojim se pitanjima radi?

-To su pitanja migranata i usložnjavanja sigurnosene situacije nakon najava RS-a o formiranju rezervnog policijskog sastava. I to neki članovi kolegija smatraju da je "dizanje tenzija". Suprotno tome, mi u DF-u smatramo da se transparetno o tome treba govoriti i da kao federalni zastupnici trebamo reći građanima da su to pitanja koja shvatamo veoma ozbiljno. Klub DF-GS će svoju sjednicu sutra održati u Bihaću, da bi smo tamo sa ljudima i predstavnicima lokalne vlasti porazgovarali o migrantskoj krizi i vidjeli na licu mjesta kakva je situacija. Na tematskoj sjednici sagledat ćemo i situaciju u drugim dijelovima Federacije BiH.

Zahtjev za vanrednu sjednicu o sigurnosnoj situaciji nastaloj nakon najave RS-a o formiranju rezervnog sastava policije potpisali ste zajedno sa kolegama sa SDA.  Želite "dizati tenzije", kao što su vam spočitale kolege, ili je drugi razlog?

-Rezervni sastav policije nije nešto što je poznato u evropskoj praksi, to je antidejtonski i antiustavan čin i zato želimo jasno definisati zaključke, umiriti naše građane i reći im da imamo mehanizme osnaživanja, boljeg opremanja policije u FBiH.  Nije potrebno dizati tenzije, ali želimo reći da aktivni sastav policije nije popunjen. Očekujemo od Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH i direktora policije da kažu svoj stav o tome, a onda ćemo usvojiti određene zaključke, koji će vjerovatno biti na tragu onih koje je usvojila Komisija za sigurnost.

Isti zastupnici zatražili su održavanje još jedne vanredne sjednice, a tiče se donošenja rezolucije povodom presude Radovanu Karadžiću.

-Šefovima svih stranačkih klubova obratilo se 12 relevantnih udruženja žrtava, svjedoka genocida, logoraša... sa molbom da se sastanu sa šefovima klubova i da porazgovaraju o našoj spremnosti da se u Parlamentu donese rezolucija kojom će se osuditi negiranje genocida, zločina holokausta, te njihovo veličanje, dakle ono što je doneseno na nekim nivoima u Evropi kroz evropske rezolucije, ali nije potvrđeno ovdje u našem domu. Oni u tom obraćanju preporučuju nama kao šefovima klubova donošenje tih rezolucija i na kantonalnom nivou. Povod za to bila je pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću, i tu se izražava potreba da se pozovu relevantne institucije u RS-u da ukinu odluku o imenovanju studentskog doma na Palama po Radovanu Karadžiću te odluku o dodjeli odlikovanja za Karadžića i druge osuđene za genocid i ratne zločine. Imamo presudu, ne možemo po ratnim zločincima nazivati institucije, i naše je da to kažemo. Vrlo je važno da mi iz Federalnog parlamenta pošaljemo poruku i državnom Parlamentu da se konačno usvoji zakon o kažnjavanju negiranja genocida i zločina, a svjedoci smo kontinuiranih dešavanja u Višegradu i drugim dijelovima koja bi se mogla zakonski sankcionisati.

Koliko mi je poznato, nisu se svi predsjednici klubova odazvali pozivu udruženja?

-To je tačno. Na poziv udruženja odazval smo se samo predsjednik Kluba SDA Osman Ćatić i ja kao predsjednica Kluba DF-GS. Na prošlom kolegiju predsjednici ostalih klubova nisu dali nikakvo specijalno opravdanje zbog čega nisu primili ljude. Tek kada su vidjeli da smo prikupili dovoljan broj potpisa za održavanje sjednice, oni su odlučili da se uključe. Svi smo bili pozvani da to podržimo, a neki su se oglušili uz komentare da SDA i DF hoće neku sjednicu da održe. Ponekad mi zaista smeta to guranje DF-a na nekorektan način u tu priču o koaliranju sa SDA. Mi, na kraju krajeva, jesmo potpisali taj sporazum i dalje ćemo u okviru toga izražavati svoje stavove. To smo pokazali i 2014. godine kada smo ušli pa izašli iz vlasti jer nismo željeli raditi na toj matrici.

Danas je zakazan kolegij Zastupničkog doma na koji su pozvani predstavnici udruženja koja su bili inicijatori rezolucije. Naknadna pamet?

-Kada su kolege, predsjednici drugih klubova, shvatili da ćemo zaista tu sjednici realizirati, onda su htjeli da porazgovaraju sa udruženjima kako bi im se odgovorilo na pitanja da li se nešto može izmijeniti, pa ako ta rezolucija za njih bude prihvatljiva, onda će vjerovatno ta vanredna sjednica ići uime kolegija.  Mi zaista nemamo problem s time, bilo bi nam čak drago, ali nismo se mogli oglušiti o ovakav poziv udruženja jer smatramo da možemo stati iza tog teksta koji su predložili.

I na kraju, kada će biti pokrenuta rekonstrukcija rukovodstva Zastupničkog doma, odnosno njegova popuna?

-Kada bude sasvim jasno šta imamo na federalnom nivou vezano za većinu, da li tu većinu čine klubovi SDA, HDZ, DF-GS ili je tu i SBB koji do zadnjeg momenta govori da neće. Znači, kada se vidi koja je to parlamentarna većina koja će u perspektivi svojim stavovima, snagom i kapacitetom donositi odluke onda će se zasigurno problematizirati pitanje rukovodstva doma. Do sada je bilo da stranka sa najvećim izbornim kapacitetom daje predsjedavajućeg, a stvar političkog dogovora će biti kako će se to riješiti. To je svakako vezano i za pozicioniranje predsjednika, odnosno potpredsjednika Federacije. U ovom momentu zaista ne znam ko će činiti rukovodstvo. Vjerovatno će HDZ po inerciji i poznatim aspiracijama željeti poziciju dopredsjedavajućeg iz reda hrvatskog naroda, a i mi također imamo zastupnicu iz reda tog naroda, pa ne znam kako će se to riješiti,