Ti podaci objavljeni su u izvještaju Evropske komisije o uvjetima rada i budućim implikacijama, na temelju istraživanja koja se provode jednom u pet godina kroz anketiranje 70 hiljada radnika u 36 evropskih zemalja. To uključuje zemlje članice EU, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku, Švajcarsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

Čini se da je dugo radno vrijeme u Albaniji povezano s dva faktora. Jedan je rad vikendom, a drugi, visok nivo samozaposlenih, kojih u Albaniji ima oko 36 posto od ukupnog broja zaposlenih, što je rekord u regionu.

Prema objavljenom izvještaju, u prosjeku u zemljama članicama EU muškarci su radili nešto više od 42 sata sedmično, dok su žene radile oko 37 sati. Klasična 40-časovna nedjelja ostala je standardna 2021. godine u velikoj većini zemalja, osim u Francuskoj (35 sati), Danskoj (37 sati), Norveškoj (38 sati) i Švajcarskoj (42 sata). Oko 20 posto svih radnika (31 posto žena i 12 posto muškaraca) radilo je 34 sata ili manje sedmično.

Tokom 2021. godine oko polovine muškaraca i žena radilo je između 35 i 40 sati sedmično. Samozaposleni su u prosjeku na plaćenom poslu proveli 6,4 sata više (4,3 sata više za žene i 6,9 sati više za muškarce) od ostalih zaposlenih.

U izvještaju se navodi da je dugo radno vrijeme povezano sa zdravstvenim stanjem poput depresije, anksioznosti, poremećaja spavanja i koronarne bolesti srca i može utjecati na ravnotežu između posla i drugih aspekata života.