VEZANI TEKST - Erdogan - Stoltenberg: Sigurnosna zabrinutost Ankare zasnovana na pravednim i legitimnim osnovama

- Politička, finansijska i podrška u naoružanju Švedske i Finske terorističkim grupama također je i prijetnja NATO-u. Da li je prihvatljivo da teroristi sa sjevera Sirije nakon što izvrše napade na našu državu pobjegnu i ostanu u tim državama koje im pruže utočište? Da li ovo odgovara duhu savezništva i da li je moguć takav savez - upitao je Akar nakon sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu.

Istakao je da su sagovornicima na sastanku iznijeli i konkretne dokaze o tome.

- Postoji čak i protutenkovsko oružje AT-4 švedske proizvodnje. Tokom naših operacija na sjeveru Iraka i Sirije oduzeli smo velike količine tog oružja koje su teroristi koristili. Pokazali smo na sastancima fotografije i serijske brojeve - rekao je Akar.

Dodao je da je tokom sastanka pomenut i značaj saradnje u borbi protiv terorizma kao i ograničenja koja su nametnuta Turkskoj u oblasti odbrambene industrije, kao i druga važna pitanja.

- Poručili smo da ova ograničenja štete i NATO-u, te da je to nespojivo sa duhom savezništva. Mi smo ispunjavali sve naše obaveze u NATO-u 70 godina i nastavićemo da ih ispunjavamo i u budućnosti - istakao je Akar te dodao:

- Turska je u samom centru sigurnosti NATO-a i naša država je aktivna i konstruktivna članica koja dijeli vrijednosti i obaveze NATO-a. Smatramo da je proširenje NATO-a smisleno i važno u mjeri u kojoj se poštuju naše zabrinutosti.

Ukazao je u tom smislu na važnost djelovanja u duhu istinskog savezništva u okviru temeljnih principa NATO-a.

- NATO je sigurnosna organizacija. Jedna od najvećih oblasti borbe NATO-a je terorizam. Osnivački principi NATO-a zahtijevaju borbu protiv svih vrsta terorističkih organizacija radi regionalne i globalne stabilnosti i sigurnosti. U tom smislu su potrebni saradnja i solidarnost - kazao je Akar, napominjući da Turska sprečava širenje terorizma u Evropu:

- Kao jedina članica NATO-a koja se bori protiv više terorističkih grupa, Turska štiti svoj teritorij i sprečava širenje terorizma u Evropu.

Dotakao se i problema izvoza žita koji je izazvan ratom Rusije i Ukrajine. Akar je u tom kontekstu istakao da se kontakti sa Rusijom i Ukrajinom nastavljaju pod vodstvom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana.

- Zbog pogoršanja humanitarne situacije, postoji potreba za hitnim prekidom vatre, kao i deeskalacijom tenzija - istakao je Akar.

Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za ulazak u NATO 18. maja, što je odluka podstaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara. Turska, dugogodišnja članica alijanse, izrazila je primjedbe na njihove kandidature za članstvo, kritikujući te države zbog tolerisanja pa čak i podržavanja terorističkih grupa kao što su YPG/PKK i FETO.

Svi zahtjevi za članstvo u NATO-u moraju biti jednoglasno prihvaćeni u 30-članom savezu.

Krajem maja Turska je u Ankari bila domaćin konsultacija sa švedskim i finskim delegacijama o njihovim kandidaturama za članstvo NATO-u. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je tada rekao da sastanci nisu bili "na željenom nivou".

PKK je separatistička organizacija koja se nalazi na listi terorističkih grupa u Turskoj, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Tokom višedecenijske terorističke kampanje protiv Turske teroristi PKK-a ubili su najmanje 40.000 ljudi. YPG je sirijski ogranak PKK-a.