Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić ulaže snažne napore kako bi se nastavio odvoz otpada na deponiju “Uborak” mada je očigledno da je ova deponija “odslužila svoj životni vijek”, ističe federalni zastupnik Ahmed Džubur. Njegovo saopćenje ovim povodom prenosimo u cijelosti:

Grad Mostar je sa svojim “dugovječnim Čelnikom” loš, vjerovatno i “zao gospodar” iz nekoliko razloga. Deponiju koja je imenovana “sanitarnom” je lišio ključnih sastavnica, prije svega filtera i prečistača otpadnih voda. Ovakvim postupanjem je deponija “Uborak”, prema nepristrasnim mišljenjima osoba iz medicinske struke, nedvojbeni uzročnik najtežih oboljenja i povišenog mortaliteta stanovnika bjelopoljske kotline.

Umjesto filtrirane tekućine koja se cijedi iz hiljada tona deponovanog otpada u potok Sušica, isticala je žuta tekućina koja sadrži po zdravlje najštetnije sastojke. Iz ovog potoka dalje teče u rijeku Neretvu a iz “zelene ljepotice”  do mostarskih i inih konzumenata voća, grožđa i povrća iz obližnjih voćnjaka, vinograda i povrtnjaka.

Za gradonačelnika “uzorita i posebna deponija” je izgrađena da traje desetljećima apsorbujući isključivo komunalni otpad koji stvaraju stanovnici mostarske kotline. Posebnom je čini njena otvorenost za prihvat svega i svačega čime je proglašena “majkom svih deponija”. Svu svoju dubinu je raskririla da primi ono što niti jedna deponija nije htjela: preko 30 tona mjesečno anaimalnog otpada iz mesnica i tržnih centara samo iz Mostara i neutvrđene količine iz regije. Ogromne količine medicinskog otpada iz bolnica ne samo iz Hercegovine. Nebrojene domaće životinje uginule od bruceloze i “kju groznice” i eutanizirani psi su svoj “smiraj” pronašli na “uzoritoj deponiji vječitog gradonačelnika”.

Kako bi deponija bila stvarno posebna, nesebično je primila I dehidrirani mulj sa “Ljubinih disfunkcionalnih prečistača” sa posebnim spojem koji je nedostajao deponiji “Uborak”- kancerogenim piralenom. O ovom katastrofalno vođenom i implementiranom projektu još uvijek “bruje” švedski porezni obveznici koje je uprava grada Mostara “u crno zavila”.

U svojoj nepodnošljivoj lakoći zaobilaženja istine i vrijeđanja inteligencije sugrađana pokušava sa svojim pomagačima grubo falsifikovati nepobitno utvrđene činjenice i dezinformisati javnost. Federalno ministarstvo okoliša i turizna je analizu dehidriranog kancerogenog mulja iz njemu poznatih razloga dodijelilo laboratoriju iz Zagreba. Ne bilo kakvom, već za analize takve vrste neregistrovanom, necertificiranom, “nelegitimnom”.

Paralelno sa zagrebačkom analizom izvršena je analiza istih uzoraka i u Federalnom agropedološkom zavodu u Sarajevu. “Nelegitimni laboratorij iz Zagreba” je konstatovao kako je ovaj mulj inertan, bez ikakvih štetnih suspstituenata, te se, po njihovom nerelevantnom mišljenju, može koristiti i za prihranjivanje biljaka. Ovu dezinformaciju iz Zagreba je trijumfalno, čak slavodobitno brže-bolje Federalno ministarstvo okolišas i turizma proslijedilo na zvaničnu internet stranicu Vlade Federacije. Pravi šok je uslijedio nakon što je Federalni agropedološki zavod iz Sarajeva objavio rezultate vlastite analize istih uzoraka koji su potvrdili da dehidrirani mulj sa prečistala sadrži četiri skupine po zdravlje pogubnih jedinjenja iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti. Direktor sarajevskog zavoda je obavijestio Premijera Federacije BiH u svome “Izvještaju o analizi dehidriranog mulja sa postrojenja otpadnih voda u Mostaru” da Euroinspekt Croatiakontrola iz Zagreba “nije akreditovana za navedene parameter PCB-a u mulju”. U svakoj demokratskoj Državi ovo bi se tretiralo kao “skandal bez presedana”.

{$galerijaFotografija}

Javnost Mostara se nakon svega sa pravom pita:

·         U koje svrhe je utrošen iznos od 6.000.000 KM finansijskih sredstava koja su uplaćena na račun grada Mostara za ugradnju filtera i prečistača na “Uborku” čija je neugradnja bila vrlo mogući uzrok oboljevanja i smrti neutvrđenog broja lica sa prostora bjelopoljske kotline?

·         Ko je dozvolio da deponija “Uborak” nezakonito prihvata hiljade tona medicinskog otpada, uginulih životinja i kancerogenog mulja mada je zakonski morala zbrinjavati isključivo komunalni otpad?

·         Koliko još stanovnika šireg prostora Mostara treba oboliti od najtežih bolesti a koliko umrijeti da se donese odluka o zatvaranju Deponije?

·         Da li je razjareni Gradonačelnik brojao ovakvom prijetećom žestinom nelegalno izgrađene objekte u Cimu i Ilićima koji su nicali iz demografskih političkih razloga mimo svih prostornih planova, građevinskih dozvola i urbanističkih saglasnosti?

·         Zašto svu bahatost i prijetnje rušenjem kuća onih koji još uvijek nisu umrli u bjelopoljskoj kotlini ispoljava isključivo na ovom prostoru koji svakodnevvno svjedoči enormnom povećanju karcinoma i mortaliteta?

Usput Vam “uzoriti gradonačelniče” moram priznati da ste u jednoj konstataciji bili u pravu. Zajedno sa očajnim i od Vas napuštenih stanovnika bjelopoljske kotline i srpskih povratničkih sela sa juga Mostara bore se brojni pojedinci iz nevladinog sektora iI Vama posebno dragih “političkih krugova” kojima i ja pripadam.

Zajedno sa nekim zastupnicima iz Parlamenta Federacije BiH sam prije par dana boravio u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove. Vaš komentar na stav ove Institucije u biti predstavlja zaobilaženje prave istine i još jednu dezinformaciju.

“Slučaj Uborak” je odlukom i voljom kolegija Zastupničkog doma Federacije BiH nominiran kao 22. tačka dnevnog reda sjednice koja će se održati 24. i 25.09.2019. godine, čime je definisan kao gorući federalni problem. Kako bi odgovorio na neka delikatna pitanja pozvan je i Ljubo Bešlić. Pretpostavljam da se neće odazvati.