Ahatović smatra kako stoga ne treba čuditi inicijativa njemačke vlade koja će otići prema Bundestagu, a koja će najvjerovatnije, prema njegovim riječima, dobiti potrebnu većinu da se njemačke trupe razmjeste u BiH.

- I na taj način Njemačka pokazuje svoju angažovanost kada je u pitanju mir i stabilnost EU-a, posebno onih područja koja mogu da destabiliziraju EU, poput BiH i Kosova, a općenito gledano i Zapadnog Balkana – kaže Ahatović i dodaje:

VEZANI TEKST - Njemačka vlada odobrila raspoređivanje trupa u BiH u okviru EUFOR-a

- Tako da u tom kontekstu treba da se razmatra ta inicijativa koja je naišla na odobravanje ostalih članica EU-a kako bi se na određeni način podigla svijest o potrebi da se BiH, iako 30 godina nakon rata, stradanja i agresije, osigura te da se na određeni način pošalje poruka svim onim retrogradnim snagama koje žele destabilizaciju, ne samo BiH, nego regiona, da se to neće tolerisati.

Zatim Ahatović obrazlaže kako se u tom kontekstu treba sagledati inicijativa i intencija Njemačke da pojača snage EUFOR-a, te podsjeća da su već sa ranijih 500 vojnika ove snage narasle duplo, na oko 1.100 vojnika.

- Vjerovatno će taj broj još rasti jer će se i ostale evropske zemlje pridružiti ovoj inicijativi. Njemačka neće ostati usamljena u tom smislu – dodaje naš sagovornik.

To treba gledati također kroz prizmu novog kursa Berlina, kaže Ahatović, kada je u pitanju općenito gledano vojna problematika.

- Oni će izdvojiti 900 milijardi eura u narednom periodu za jačanje svojih vojnih kapaciteta. Tako da ne treba dvojiti oko toga koju će poziciju Njemačka zauzeti kada je u pitanju evropska vanjska politika. Mislim da će oni biti lideri. Naravno, i Francuska se tu nameće kao nuklearna sila i lider Evropske unije – rekao je naš sagovornik.

On pojašnjava kako će taj rivalitet između Njemačke i Francuske i dalje rasti, s tim što njihovi partnerski odnosi, ekonomski odnosi i bilateralni odnosi prevazilaze sva ta suparništva koja bi eventualno mogu nastati.

- To je još jedan pokazatelj kako EU funkcioniše, to je jedan od najboljih eksperimenata kada je u pitanju Evropa, a koji se uspostavio u posljednjih 50 godina. U tom kontekstu mi treba da nastavimo da budemo dio te porodice – ističe Ahatović.

Nedžad Ahatović

VEZANI TEKST - Dodik se pokajao zbog podrške misiji Althea i poručio: Njemačke trupe nisu dobrodošle

Našeg sagovornika pitali smo o izjavi člana Predsjedništa BiH Milorada Dodika u kojoj je rekao kako "njemačke trupe nisu dobrodošle u BiH", iako, kaže Ahatović, nerado komentariše Dodika, istakao je da mu je interesantno kako Dodiku ne smetaju mađarske trupe unutar EUFORA-a.

- Mađarske trupe su izvršile tzv. Novosadsku raciju u januaru 1942. godine gdje su mađarski fašisti sproveli čišćenje Srba, Jevreja i Roma iz Vojvodine, Novog Sada i okoline, i tom prilikom pobili između 3.000 i 4.000 ljudi. Tako da, interesantno je kako mu ne smetaju mađarske trupe u okviru EUFOR-a, a njemačke mu smetaju – pojašnjava Ahatović i dodaje:

- Znači, ima duple kriterije i aršine kao i uvijek u svim pitanjima koja se tiču BiH. Ne čudi me uopće da takva njegova izjava je i data u javnosti kao komentar na tada najavu dolaska njemačkih trupa. Mislim da će se i dalje nastaviti sa tom praksom, gdje će se dupli aršini pojavljivati kao do sada, i zamjene teza, notorne laži koje koristi gospodin Dodik u kreiranju svog političkog stava.

Trebao bi da izbjegava takvu vrstu retorike, poručuje Ahatović, s obzirom na to da ovo nije situacija koja je bila prije ukrajinske krize kada je BiH bila "jedno slijepo crijevo".

- Sada je potpuno drugačija situacija, mislim da bi svi politički akteri BiH trebali biti toga svjesni da ništa više neće biti isto nakon konflikta u Ukrajini – dodaje on.

I Velika Britanija je najavila da će poslati svoj kontingent, podsjeća Ahatović, ali i na upozerenja glavnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga na potencijalno trusnu situaciju kada je u pitanju mir i stabilnost.

- Ne jednom, nego u više navrata smo upozoreni iz sjedišta NATO-a da BiH može vrlo lako doći u situaciju destabilizacije i da se treba povesti računa o stabilnosti i miru, posebno sa sigurnosnog aspekta – kaže on.

- U tom kontekstu mislim da moramo povesti računa, naše vlasti moraju povesti računa kada je to u pitanju, moraju se vršiti veća ulaganja u sigurnost, moramo se konsultovati na državnom nivou kada je u pitanju sigurnost, sve agencije za zaštitu zakonitosti, sve sigurnosne agencije, Oružane snage, sve policijske agencije u BiH. Moramao se uspostaviti prema svim ovim prijetnjama poptu ovih cyber napada koje smo imali u proteklom periodu, ne samo mi, nego kompletan region – poručuje Ahatović i dodaje:

VEZANI TEKST - Džaferović: Nema mirnog razlaza u BiH; Stoltenberg: Pratimo retoriku podjela koja dolazi iz RS-a

- Moramo izdvojiti sredstva, moramo obučiti kadar, moramo izvršiti edukaciju postojećeg kadra i moramo u sigurnost ulagati više jer to nije luksuz nego potreba. Kada vam neko iz NATO-a daje određenu informaciju, to nije bez osnova jer se NATO ne igra sa takvim informacija, to su ozbiljne opservacije koje se moraju najozbiljnije shvatiti i u tom kontekstu se ponašati.

Druga stvar je, pojašnjava naš sagovornik, što mi sada imamo suprotstavljene političke stavove koje idu kontra države BiH, idu ka njenom slabljenju, gašenju i uništavanju svih njenih institucija, pa tako i institucija iz oblasti sigurnosti.

- To je druga politika koja nam se nameće kao alternativa našem NATO putu, a koja, naravno, potječe iz Ruske Federacije i njenim malignim djelovanjem, ne samo u BiH, nego kompletnim regionom. Sve te prijetnje i izazove u kojima se nalazimo treba da razmatramo u tom kontekstu – zaključuje on.