Ademović je od OHR-a zatražio pojašnjenje informacija koje su se u posljednja dva dana pojavile u medijima i izazvale, kako navodi, opravdanu brigu javnosti.

- Budući da je na snazi OHR-ov Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kao i set vezanih zakona koji se eksplicitno odnose na entitete, te da je o spornom sličnom zakonu o nepokretnoj imovini RS-a Ustavni sud Bosne i Hercegovine već prethodno odlučivao, očekivalo se da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, kao što je to uradio u aprilu prošle godine stavljajući van snage Ukaz tadašnje predsjednice RS-a o proglašavanju spornog zakona, ponovo učini isto. Tada je visoki predstavnik zauzeo jasan stav, obustavljajući primjenu zakona do ocjene Ustavnog suda BiH, te proširujući zabranu raspolaganja državnom imovinom BiH s ciljem usklađivanja s presudama Ustavnog suda - naveo je.

Otvara se prostor za zloupotrebu državne imovine

Jučerašnja objava OHR-a, dodaje, sugerira da je sadašnji izbor visokog predstavnika da ne stavlja van snage ništavni zakon, već da odluku prepusti Ustavnom sudu BiH.

- Posebno smo zabrinuti zbog diskusije koja se povela u javnosti u vezi s upitnim formulacijama iz saopćenja OHR-a, a koje su problematizirali i eksperti iz oblasti državne imovine. Naime, OHR u svojoj objavi, između ostalog, kaže da će: "Osporeni zakon imati pravno dejstvo čim stupi na snagu. Sud bi trebalo da demonstrira hitnost po ovom pitanju te tako spriječi nepovratnu štetu državnim interesima" - naveo je Ademović u pismu.

Stoga, traži pojašnjenje, a s ciljem dodatnog i preciznijeg informiranja javnosti o stavu OHR-a, u vezi s nekoliko pitanja:

- Zašto se promijenio pristup OHR-a prema pitanju neustavnih zakona NSRS-a u odnosu na prošlogodišnji kada je visoki  predstavnik iskoristio svoje mogućnosti za ocjenu ništavnosti sličnog zakona? Držim da oklijevanje OHR-a do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH otvara prostor za zloupotrebu državne imovine u vrlo delikatnom političkom trenutku za BiH, posebno imajući u vidu ustaljenu praksu Ustavnog suda BiH da ne donosi privremene mjere zabrane.

- Zašto OHR smatra da, kako su to javno pitali i eksperti, ne treba donijeti odluku o poništavanju spornog zakona NSRS-a, a sam smatra da će nastati "nepovratna šteta" državnim interesima BiH?

- U OHR-ovom Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH iz 2005. godine, s izmjenama i dopunama iz aprila 2022. godine, eksplicitno stoji da "Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular…", i prema kojem "Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou…, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči."

Do tada, "Svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže imovinom…, suprotno odredbama ovog zakona, ništav je". Nije poznato da je OHR promijenio svoj propis, kontinuirani smjer i zvaničan pristup državnoj imovini?!

Sazvati sjednicu Upravnog odbora PIC-a

Amdemović dalje ističe da, budući da se Vijeće za implementaciju mira u BiH nije izjasnilo o promjeni svog stava po pitanju državne imovine, smatra neophodnim da se sazove Upravni odbor PIC-a i da ga se informira o nepostupanju po njegovim prethodnim komunikeima.

- Stoga, šaljem ovaj upit za dodatna pojašnjenja, a prvenstveno s namjerom zaštite interesa građana i države Bosne i Hercegovine, te preveniranja daljih špekulacija i otvaranja novih političkih žarišta u ionako osjetljivom političkom trenutku ne samo u BiH već i cijelom regionu - naveo je Ademović u pismu.