Nakon što je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno donio mišljenje kojim proglašava problematičnim više članova Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo, kantonalna ministrica pravde Lejla Brčić ustvrdila je da Zakon nije neustavan i da u cijelosti ostaje na snazi.

VEZANI TEKST - Ustavni sud FBiH: Odredbe Zakona o provjeri imovine u KS su sporne

- Doneseni Zakon je kvalitetan, usaglašen sa sličnim pravnim rješenjima u zemljama regije - kazala je Brčić, kao i da je u potpunosti u duhu pravnih standarda Evropske unije. Sa "pravnim rješenjima u zemljama regije" možda jeste usaglašen, ali sa domaćim Ustavom i zakonima nije, jer u suprotnom Ustavni sud ne bi donio mišljenje kakvo jeste. 

Ona je podsjetila da su "u izradi Zakona učestvovali predstavnici EU delegacije u BiH, Ambasade SAD, misije OSCE u BiH, kojima je prvenstveni cilj bio kontrola usaglašenosti odredbi sa standardima EU".

VEZANI TEKST - Ministrica Brčić o odluci Ustavnog suda: Zakon nije neustavan i ostaje na snazi

Ugledni advokat i nekadašnji sudija Vrhovnog suda FBiH Vlado Adamović pojašnjava da se u konkretnom slučaju ne mogu direktno primjenjivati odredbe, odnosno da prioritet ima Ustav.

- Evropski sud za ljudska prava kada tumači pravo uvijek daje prednost domaćem pravu. Dakle, ako je u domaćem pravu Sud rekao da je to neustavno, sad imate mogućnost ili da tražite izmjenu Ustava ili da se zakon usaglasi sa Ustavom,  zapravo pošto su ovdje neke odredbe Zakona proglašene neustavnim, te odredbe se moraju odbaciti. Bez toga ne može, ne mogu se direktno primjenjivati odredbe. Dakle, prioritet u ovom slučaju ima Ustav - kaže Adamović.

Pojašnjava da kada se donese neki zakon, a neko iz kruga ovlaštenih predlagača uloži apleciju i onda Ustavni sud to preispita i donese da neka odredba nije u skladu sa Ustavom, zakonodavac tu odredbu mora prilagoditi ustavnom uređenju ili je izbrisati potpuno iz zakona.

U konkretnom slučaju, podnosilac zahtjeva za ocjenu ustavnosti, federalni ministar rada i socijalne politike i federalni dopremijer Vesko Drljača problematizirao je izraz "bliski srodnik" i "povezano lice" te tražio da se Ustavni sud o tome očituje.

- Pojam povezanih osoba se pominje u par zakona i odnosi se uglavnom na pravne osobe, naprimjer Zakon o privrednim društvima. To je specifično, ali sud utvrđuje ko su povezane osobe, ne može se to napamet raditi. Nije Ustavni sud džaba tako rekao - kaže Adamović.

Dodaje da, kad bi ovakav Zakon ostao na snazi onda bi, umjesto suda, općinska ili kantonalna administracija utvrđivala ko su povezane osobe i tu bi nastao haos.

- Naprimjer, vi ste izabrani zvaničnik i vaša sestra živi u Americi, nema nikakve veze s vama, čak ste posvađani 22 godine i svi to znaju. Međutim, sam taj podatak da je to vaša sestra mogao bi ići u pravcu istraživanja vas i vaše sestre - slikovito pojašnjava Adamović.

Dodaje da je borba protiv korupcije svakako poželjna i za pozdraviti, ali ističe da "kada se pravi zakon onda se mora praviti tako da je to primjenjivo, da je u skladu sa drugim zakonima, sa zdravom logikom, i tako dalje".

- U konkretnom slučaju, mora se mijenjati zakon i prilagoditi ga s Ustavom, pošto ove odredbe de facto ne postoje - zaključio je Adamović.