Naučnici su otkrili da velika nada za liječenje lijekovima protiv koronavirusa - monoklonska antitijela, nemaju efekta na mutacije viusa, poput onih koje su se pojavile u Južnoj Africi i Brazilu.

Velika su očekivanja od lijekova. Jedan, koji je izradio Regeneron u Sjedinjenim Američkim Državama, i koji je u terapiju uključen Donaldu Trumpu možda je imao veliku ulogu u njegovom oporavku. Taj lijek sada se ispituje na bolničkim pacijentima u Velikoj Britaniji.

Međutim, na nesreću onih koji rade na terapijama protiv ove bolesti, sva tri vodeća kandidata - Regeneron i lijekovi Eli Lilly i GlaxoSmithKine, podbacuju u jednoj ili više varijanti virusa.

- Antitijela imaju velike prednosti kao tretmani - kazao je Nick Cammack, koji vodi COVID-19 terapeutski akcelerator u Wellcomeu.

Ona su izvedena iz kloniranja ljudskih bijelih krvnih ćelija i oponašaju učinke imunološkog sistema. Vrlo su sigurna, posebno dizajnirana za ciljanje virusa i njihova upotreba djelovala je veoma obećavajuće u ranoj fazi bolesti kako bi se zaustavilo njeno napredovanje.

- Izazov je došao na Božić kada su se pojavile nove mutacije, posebno južnoafrička i brazilska. Promjene koje virus čini u svojim bjelančevinama zapravo odbacuju ta antitijela. Dakle, u osnovi, većina terapija antitijelima za COVID-19, koje su u prvom planu za liječenje i koje su bile velika nada, su izgubljene za južnoafričke i brazilske varijante - rekao je Cammack.

Liječenje LaxoSmithKline lijekovima još uvijek djeluje protiv ovih mutacija, ali ne i protiv onih koje su se pojavile u Kentu u Velikoj Britaniji.

Naučnici sada trebaju pronaći "konzervirana" područja virusa koja ne mutiraju kako bi ih ciljali antitijelima, piše The Guardian.

- Mislim da je prilično jasno da, iako smo vidjeli mutacije iz Južne Afrike, Brazila i Velike Britanije, bit će i drugih. A potrebno je masovno sekvenciranje, genetsko sekvenciranje virusa širom svijeta, koje će otkriti gdje se vrše promjene i također otkriti gdje su zaštićene regije - kazao je.

Monoklonska antitijela odabrana su za ciljanje proteina virusa koji se veže za ćelije u ljudskom tijelu. Općenito, kako je kazao Cammack, ta regija virsa ne mijenja se puno, jer ako se to dogodi, neće se dobro vezati za ćelije.

- Pa, evo nas s virusom koji donosi promjenu koja zapravo pomaže da se još bolje zalijepi za ćeliju. Dakle, ti monoklonali su izgubili i donekle smo se vratili na početak - zaključio je.

Monoklonska antitijela jedan su od najmoćnijih alata moderne medicine, navodi se u nedavnom izvještaju Wellcomea o proširivanju pristupa ljudima u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Koriste se kod karcinoma i autoimunih bolesti, kao što su reumatoidni artritis, a koriste se i u liječenju HIV-a.