Mnogobrojna istraživanja u SAD-u pokazuju da ljudi ne peru ruke dovoljno često, a ako to i čine, onda ih ne peru na pravilan način.

Stručnjaci zbog toga upozoravaju kako bi to mogao biti uzrok širenja novih oblika zaraze koji se relativno lako šire, poput zaraze koronavirusom.

Tako studija objavljena u decembru sugerira kako bi se širenje bolesti u svijetu moglo značajno usporiti ako bi više ljudi koji putuju kroz 10 ključnih aerodroma u svijetu češće pralo ruke. I to ispravno.


- Ako odete na bilo koji svjetski aerodrom, rezultati bi pokazali da možda jedan od deset ljudi ima čiste ruke - kaže Christos Nicolaides, saradnik u MIT Sloan School of Management za USA Today.

Dakle, perete li ruke na pravilan način? Statistički gledano, vjerovatno ne.

U jednoj studiji istraživači su snimali ljude koji su pripremali hranu, među ostalim i sirovo meso. Pokazalo se da su gotovo svi prije toga pogrešno prali ruke. Ili ih nisu trljali dovoljno dugo, ili nisu koristili sapun, ili su "križali" baratanje namirnicama poslije kojih treba oprati ruke, a nisu to učinili.

Postoje predrasude o tome da je za pranje ruku dovoljna voda. To nije tačno, potrebni su i sapun i voda, s tim da istraživanja pokazuju da od sapuna koji se reklamiraju kao "antibakterijski" uglavnom nema neke dodatne koristi.

Voda ne mora biti vruća, odnosno pretopla, jer to nije garancija za ubijanje bakterija i virusa. Međutima, kad perete ruke, nemojte zanemariti područje ispod noktiju, gdje se zadržava najviše prljavštine, bakterija i virusa.

Sredstva za dezinfekciju primjerena su u kliničkim uvjetima, a manje su učinkovita kod jako zaprljanih ili masnih ruku, tako da je uvijek bolje koristiti sapun i vodu.