Stručnjaci ipak upozoravaju kako je to jako važno, a više istraživanja pokazuje da vrijeme provedeno van posla zapravo povećava našu produktivnost i popravlja mentalno stanje.
- Odmor nije važan samo zbog sprečavanja "izgaranja", već i zato što nam vrijeme koje provedemo razmišljajući o drugim stvarima omogućuje kreativnije razmišljanje – kaže Adam Waytz, psiholog na Univerzitetu Kellogg School of Management.
Waytz dodaje da slobodno vrijeme može potaknuti osjećaj neovisnosti o drugima, zbog čega nam raste motivacija i povećava se zadovoljstvo životom i poslom.
Novinarka Ali Pattillo koja za portal Inverse piše o istraživanjima usmjerenim na što kvalitetnije iskorištavanje života, karijere i finansija, kaže:
- Stres modernog života može ugroziti mentalno i fizičko zdravlje jer potiče anksioznost, depresiju i razvoj hroničnih bolesti poput srčanih i raznih karcinoma. Hronični stres može čak restrukturirati neke ćelije u mozgu i postarati nas na ćelijskom nivou - kaže Pattillo i dodaje da današnje društvo prečesto povezuje rad i identitet.
Waytz ističe da, kad se ljudi pretjerano poistovjećuju sa svojim poslom, onda misle i da bi i slobodno vrijeme uvijek trebalo biti produktivno.
- To dovodi do uobičajenih praksi poput odgovaranja na emailove nakon radnog vremena ili na godišnjem odmoru ili, primjera radi, slušanja podcasta i čitanja knjiga u vezi s poslom.
Smatra da tehnologija može pomoći jer nam omogućuje da uvijek budemo online, i kad smo van kancelarije, ali istovremeno nudi i mnoge sadržaje kako se udaljiti od posla: poput igrica, raznih aplikacija ili jednostavnog "surfanja" po Internetu.
- Uzimanje slobodnog vremena: slobodnog dan, dugog vikenda ili sedmice odmora presudno je za sprečavanje hroničnog stresa, a to mnogi zaboravljaju - napominje Waytz.
Studija Ernst & Young iz 2006. pokazala je da je za svakih deset sati odmora, koje su zaposlenici sebi priuštili, njihov učinak na kraju godine bio za osam posto poboljšan.
- Istraživanja naime pokazuju da naizgled besmislene aktivnosti mogu poboljšati kreativnost i sposobnost rješavanja problema. Isto tako, studije su pokazale da bavljenje sportom može umanjiti nervozu i "smiriti mozak". Zato oni koji putuju i istražuju nova mjesta, uče nove jezike i doživljavaju nove stvari s godinama manje kognitivno propadaju – zaključio je Waytz.