Većina naših navika je bezopasna, ali neke mogu utjecati na ostale segmente života i narušiti nam odnose, motivaciju te kvariti raspoloženje na dnevnoj bazi.

1. Digitalna ovisnost

Istraživanje univerziteta De Montfort nedavno je otkrilo da redovito provjeravanje telefona potiče rastresenost i zaboravnost te ima negativne posljedice na mentalno zdravlje.

- Ova bezumna provjera promiče očekivanje trenutnog zadovoljenja, odnosno traženje obavijesti zbog kojih se osjećamo dobro i povezano s drugima - objašnjava Vanessa Gebhardt, dugogodišnja atletičarka i višestruka osvajačica najtežih utrka Spartanaca koje traju 24 sata.

- Previše vremena na mobitelu i na društvenim mrežama može umanjiti samopoštovanje i potaknuti negativne misli. Prvi korak u borbi za vaše mentalno zdravlje je ograničiti vrijeme provedeno na mobitelu, pametno odlučiti koga pratiti, a koga ne na društvenim mrežama i polako s vremenom smanjivati digitalnu prisutnost te povećavati društveni krug ljudi s kojima ćete provoditi vrijeme u stvarnosti - objašnjava Vanessa.

2. Non stop ste u kući

Pandemija i lockdown isprva su mnogima bili šok jer su morali većinu vremena provoditi kući. No s vremenom su se mnogi navikli i sve manje počeli izlaziti van i kada su mjere popustile.

- Ako ste slobodni poput ptice, nema razloga da ne dišete svjež zrak. Previše vremena u zatvorenom prostoru može značajno povećati rizik od depresije, a nedostatak sunčeve svjetlosti i vitamina D doprinose njenim simptomima - kaže Vanessa.

- Dobre ideje su kratka šetnja, odlazak u šumu, trening na otvorenom, isto kao i roštilj s prijateljima ili odlazak na kafu u kvartovski kafić - dodaje.

- Prirodno svjetlo, promjena krajolika i vježbanje mogu poboljšati vaše mentalno zdravlje, raspoloženje i povećati sposobnost koncentracije - kaže Vanessa.

3. Premalo sna

Nedostatak sna potiče loše raspoloženje, poteškoće u koncentraciji i razdražljivost, što može negativno utjecati na mentalno zdravlje, pokazale su studije.

- Samo jedna sedmica poremećenog ili lošeg spavanja može povećati razinu stresa, ljutnje i tuge, a to je začarani krug, jer svi ovi čimbenici otežavaju spavanje i samo usnivanje - objašnjava Vanessa i dodaje:

- Tehnike za opuštanje prije spavanja pomažu čovjeku da stvori rutinu spavanja koja mu odgovara.

4. Loša prehrana

Previše slatkiša i slanih grickalica te brze hrane negativno utječu na raspoloženje. Namirnice s visokim udjelom šećera poput kolača, hljeba i keksa, kao i crveno meso mogu znatno povećati rizik od depresije i poremećaja raspoloženja.

5. Nedostatak vježbe

Vježbanje je sjajno za smanjenje stresa, a endorfini koji se oslobađaju vježbanjem mogu vam trenutačno potaknuti bolje raspoloženje.

Vanessa navodi da redovita tjelovježba također može pomoći u poboljšanju razine energije i motivacije, povećavajući osjećaj sreće i smanjujući simptome depresije, tjeskobe i stresa.

- Ako niste sigurni odakle započeti ili želite promijeniti režim vježbanja, fitnes aplikacije nude treninge koji su prikladni za bilo koju dob i razinu kondicije, sa širokim rasponom treninga koji odgovaraju vašim ciljevima i načinu života - savjetuje.

6. Odgađanje

Svi smo bili u toj situaciji. Na poslu, poslije ručka na primjer, svi osjete pad motivacije i koncentracije, i tu većina ljudi radi grešku te odgađa bitne i teže zadatke pa odlučuju odraditi one jednostavnije i zabavnije koji realno nisu toliko bitni.

- Ova navika, s kojom se većina nas vjerovatno može identificirati, se čini nevinom, ali može naštetiti vašem mentalnom zdravlju i dovesti do povećanog stresa - objašnjava.

- Odgađanje će povećati razinu stresa jer osjećate teret onoga što niste učinili, ali znate da to morate učiniti, što dovodi do povećane tjeskobe i grča koji negativno utječu na vaše mentalno zdravlje - kaže Vanessa.