Za vrijeme velikih vrućina preporučuje se:

- rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije.

- piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.

- izbjegavati boravak na direktnom suncu u periodu od 10-17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s hroničnim bolestima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta.

- nositi laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca.

- rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak. Danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu.

- isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu.

- izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima.

- ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

- redovno koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te obući ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja.

- ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet ljekara.

Kako vrućine utječu na naše tijelo:

- Visoke temperature najnegativnije djeluju na respiratorni sistem hroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja.

- Na vrućini se krvni sudovi šire, čime se snizuje pritisak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.

- Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzrokovati opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosistema. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena.

- Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzrokovati stvaranje bubrežnih kamenaca.

- Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzrokovati dehidraciju i grčeve.

Ako se osjećate loše:

- Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.

- Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja.

- Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu.

- Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, "smoothie" od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć.

- Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.