U želji da sačuvaju tradiciju i prenesu je na mlađe generacije, u rano jutro na Badnji dan mnoge Nišlije odlaze po badnjak u okolne šume.

Ekipa Anadolu Agency (AA) je na proplanku pred hrastovom šumom iznad sela Suvi Do zatekla na desetkee domaćina i porodica koji poštuju jedan od svojih omiljenih božićnih običaja.

Čuju se žagor djece i pozdravljanje prijatelja uz dobro raspoloženje i razmjenjivanje novogodišnjih želja. Kažu da se Badnji dan s pravom smatra jednim od najsretnijih dana u godini.

- Svake godine na današnji dan mi smo na istom mjestu. To je dio naše bogate tradicije i kulture i trudim se da je, koliko god mogu, sačuvam. Lijepo je i korisno da se podsjetimo nekih starih običaja, a ovo je i prilika da se vidite sa prijateljima i sa porodicom provedete lijepe trenutke - rekao je Filip Jovanović iz Niša.

Svi ozbiljno i pažljivo pristupaju zadatku. Paze da ne oštete nijedno veliko i zdravo drvo, već da sa sobom ponesu bogate lišćem, ali oronule hrastove grane.

- Ovo je svečani čin za nas. Ne biramo najveće drvo, već neku manju granu da unesemo u kuću. Ovo je poštovanje običaja, a ne bespotrebna i suvišna sječa stabala - kazao je Filip.

Prema tradiciji, hrast, koji je inače sveto drvo Starih Slovena, sijeku muški članovi porodice. Slobodan Mirić govori kako, prema naslijeđenom običaju, on to radi.

- Prekrstim se i isiječem sa istočne strane. Iz tri puta mora da se isjječe. Uneseš kući, uspraviš uz zid kuće i čekaš. Pred mrak se siječe na sitnije delove, onda se unese u kuću. Domaćica sačeka pred vratima, ulazim i kažem - ide Božić Bata, poslije bacamo orahe i vičemo - u svako ćošence po jedno djetence - pričao je Slobodan.

Badnjak se ovih dana od uličnih prodavača može kupiti gotovo na svakoj pijaci ili trgu u gradu. To je jedan od glavnih simbola Badnjeg dana, koji je poslednji dan četrdesetodnevnog posta.

Za Badnji dan i veče vezuje se mnogo paganskih običaja kojima je crkva kasnije dala značenje, a svi rituali povezani su sa porodičnim kultom ognjišta. Na Badnje veče badnjak se loži.

- Ovo mlado drvo, obično hrastovo, simboliše Hrista i njegov ulazak u svijet. Loženje badnjaka predstavlja toplinu Hristove ljubavi. Zatim, badnjak je podsjećanje na drvo koje su pastiri doneli u pećinu i koje je pravedni Josif založio kako bi se tek rođeni Bogomladenac zagrijao u hladnoj pećini - piše na sajtu Srpske pravoslavne crkve.

Postoji tumačenje i da je badnjak nagovještaj Hristovog stradanja.

Izvor: Anadolija