Historija Zemlje oduvijek je oblikovana prirodnim katastrofama, na koje, bez obzira na tehnološki napredak čovječanstva, ne možemo utjecati.

Neka su područja svijeta znatno češće pogođena takvim nemilim događajima, koja mogu usmrtiti na hiljade ljudi.

Naučnici na temelju raznih geoloških, meteoroloških i drugih mjerenja predviđaju koje bi prirodne katastrofe mogle pogoditi Zemlju u bliskoj budućnosti:

Velika solarna oluja mogla bi se dogoditi do 2025. godine

Najveća prirodna katastrofa, koja će vrlo vjerovatno pogoditi Zemlju ne potječe s naše planete, nego sa Sunca. Ono ima svoj ciklus aktivnosti - odnosno razdoblja smanjene i pojačane aktivnosti poput solarnih baklji i Sunčevih pjega, ovisno o samom ciklusu. Najveći nedavni izboj aktivnosti zabilježen je u julu 2012, nakon masovnog koronarnog izboja (CME-a) koji je prošao kroz Zemljinu orbitu i pogodio STEREO-A svemirsku stanicu.

Tokom tog izboja, izbacuju se oblaci magnetizirane plazme teški milijardu tona, a ona se ponaša kao elektromagnetski puls koji djeluje na elektroniku na Zemlji. Solarna oluja sadrži solarnu baklju, visokog nivoa UV zračenja, energetske čestice koje uništavaju ključne dijelove satelita i brojne masovne koronarne izboje.
Zemlja je izbjegla katastrofu 2012, ali naučnik Pete Riley, nakon analize zapisa solarnih oluja iz proteklih 50 godina, smatra kako drugi put nećemo biti te sreće.

Prema njegovoj analizi, postoji 12 posto šanse da će velika solarna oluja pogoditi Zemlju u sljedećih 50 godina, a vjerovatno je kako će se to dogoditi do 2025. To će omesti radije, GPS, satelitsku komunikaciju i milione elektroničkih uređaja diljem planeta, kao i uzrokovati štetu od jedan do dva triliona dolara u prvoj godini nakon udara, a za potpunu sanaciju bit će potrebno čitavo desetljeće.

Veliki potres u Kaliforniji do 2045. godine

Velika američka geološka studija pokazala je kako postoji velika vjerovatnoća od potresa magnitude veće od osam stepeni po Richteru, koji pravi štetu u krugu od nekoliko hiljada kilometara od epicentra te nastaje jednom u 30 godina. Tog potresa Amerikanci se dugo pribojavaju i nazivaju ga "The big one".

Najvjerovatnije će potres krenuti iz rasjeda San Andreas te uništiti sve od juga Kalifornije do unutrašnjosti Los Angelesa. Više od 300 svjetskih naučnika napravilo je "realan scenarij krize" putem računarskih projekcija. Predviđaju kako će potres izazvati popratne valove koji će putovati brzinom od 11.600 km/h te uzrokovati ogromnu štetu na cestama, kućama, mostovima i zgradama. Vlada je uložila više od pet miliona dolara u razvoj sistema za rano upozorenje od potresa, a on je danas u stanju izdati upozorenje tek 10 sekundi prije samog potresa.

Najveći cunami ikad, ali je vrijeme kada će Zemlju pogoditi je nepoznato

Naučnici sa Univerziteta London u saradnji s onima na Univerzitetu Kalifornija, a na čelu sa dr. Stevenom Wardom, predviđaju kako će vulkan Cumbre Vieja na Kanarima eruptirati te tako stvoriti najveći cunami u historiji Zemlje.

Tvrde da je tokom zadnjeg potresa na tom području došlo do pucanja strukture vulkana, zbog čega je njegova lijeva strana potpuno nestabilna. Ako do erupcije dođe, uzrokovat će ogromne valove koji će putovati brzinom od 800 km/h te će unutar nekoliko sati doći do obale SAD-a, Engleske, Kariba...

Pogledajte kako bi izgledao takav cunami u Japanu:

Potapanje istočne obale SAD-a moglo bi se desiti od 2050. do 2100. godine

Uragan Sandy koji je 2012. pogodio SAD vrsta je oluje koja pogađa jednom u 500 godina, a prava opasnost ne leži u takvim olujama, već u postepenom povećanju nivoa mora, tvrde naučnici sa Instituta Virginija.

Prema opsežnoj studiji, nivo mora duž istočne obale SAD-a do od floridskog Key Westa do kanadskog Newfoundlanda u stalnom je povećanju od 1987. Svake godine more se podiže za oko 0,3 milimetra, što je puno više nego i do četiri puta brže nego bilo gdje drugdje na Zemlji. Pretpostavlja se da će u New Yorku nivo mora narasti za 79 centimetara do 2050, zbog čega će trećina grada biti potopljena, a poplave će osim gradova uništiti i ekonomiju.

Erupcija planine Fuji

Nakon što je potres Tohoku pomaknuo kopnenu masu Japana, 20 od ukupno 110 aktivnih vulkana u Japanu pokazali su povećanu seizmičku aktivnost. Tamošnji vodeći stručnjaci vjeruju kako do erupcije može doći svaki dan, a prema kalkulacijama Japan će imati jednu masovnu erupciju svakih 37 godina. Na listi aktivnih vulkana je planina Fuji, najviši vulkan Japana na 3.773 metara nadmorske visine.

Francuski i japanski naučnici objavili su izvještaj prema kojem je Fuji jedan od nekolicine vulkana za koje su najveće šanse da će eruptirati. Budući da je udaljen tek oko 100 kilometara od Tokija, grad će najvjerovatnije pokriti tone pepela, a bit će potrebno evakuisati više od 750.000 ljudi.