Oštra bol u prsima, kratak dah, trnci u šakama i rukama, mučnina, znojenje, ubrzan rad srca... Radi li se o infarktu? Može biti, a možda je u pitanju i napad panike.

Što je ustvari srčani infarkt?

- To je stanje najteže komplikacije ateroskleroze bolesti srca u kojoj potpunim začepljenjem jedne od velikih krvnih žila, koje hrane srčani mišić, nastupa veće ili manje odumiranje srčanih ćelija s posljedičnim smanjenjem funkcije srca kao pumpe. Najvažniji subjektivni znak, koji pobuđuje sumnju na nastanak srčanog infarkta, je jaka bol koja traje duže od 20 minuta ili se pojačava u intenzitetu – kaže dr. Tamara B. Horwich, profesorica medicine.

Ovo su jasni znaci infarkta: neugodan osjećaj u prsima, bol u gornjem dijelu tijela, osjećaj tereta u prsima, ubrzani rad srca, mučnina ili hladan znoj, vrtoglavica, simptomi slični gripi, blijedo lice, osjećaj "propadanja".

Dr. Horwich kaže kako je bol u prsima poznati simptom srčanog infarkta, ali nije uvijek prisutan, posebno kod žena. Iako se javlja i kod muškaraca i žena, te češće nastaje u kasnijoj dobi od napada panike.

Simptomi infarkta otprilike traju 30 minuta ili više, a rizični faktori su: pušenje, visok krvni pritisak, holesterol, hronični stres, manjak tjelesne vježbe.

Neke osobe ipak su u rizičnoj grupi: osobe koje imaju dijabetes, žene nakon menopause, osobe sa stresnim zanimanjem, osobe koje imaju fibrilaciju atrija, najčešća aritmija srca u općoj populaciji, ako imate sličnu historiju bolesti u porodici.

Šta je napad panike?

- Do napada panike dolazi kada osoba doživi jaki strah ili neugodnost koja nekoliko minuta dođe do vrhunca - pojašnjava dr. Tamare B. Horwich.

Potaknuti ga može stres, primjera radi, prije važne prezentacije ili usljed otkaza, a li i ova situacija u kojoj se trenutno nalazimo, a izazvana je pandemijom koronavirusa. No, kod nekih osoba ne postoji jasan razlog zašto ga doživljavaju.

Ovo su simptomi: bol u prsima, lupanje srca, znojenje, teško disanje, strah od smrti, strah od gubitka kontrole, vrtoglavica, mučnina, trnci.

Horwich kaže kako se ipak češće javlja kod žena starih između 18 i 25 godina.

Kod nekih osoba dogodi se samo jednom, dok kod drugih puno češće. Ponekad osoba koja ga je doživjela stalno živi u strahu od njegovog ponavljanja.

Ovo su savjeti kako možete skratiti trajanje napada panike ili ga potpuno zaustaviti: duboko disanje, lagano vježbanje, razgovor sa prijateljima, meditacije.

Ako se pak borite s dijagnozom paničnog poremećaja i pijete lijekove, postoje i neki koraci koji će spriječiti nove napade ili umanjiti intenzitet.

Oni uključuju: odmor, pravilnu prehranu, vježbanje, kontrolu stresa, razgovor, te izbjegavanje situacija koje su okidači.