Do sada smo tokom pandemije od medicinskih stručnjaka čuli razne savjete u borbi protiv koronavirusa.

Dr. Anthony Fauci, preporučuje da redovno vježbate, smanjite stres i uzimate vitamine C i D.

Sada pak, nova istraživanja ukazuju na to da bi u borbi protiv COVID-19 mogla pomoći i prehrana.

U časopisu Gut nedavno su objavljeni rezultati studije u kojoj je učestvovalo 600.000 ljudi iz Velike Britanije i SAD-a.

Istraživači su od marta do decembra 2020. godine pratili prehrambene navike tih ljudi i ispitivali ih o tome kako su se hranili prije pandemije.

Kvaliteta prehrane svakog pojedinca procjenjivala se na temelju toga koliko je biljne hrane, poput voća i povrća, konzumirala.

Tokom istraživanja otkriveno je da ljudi čija je prehrana temeljena na biljnoj hrani imaju manji rizik od zaraze virusom ili razvoja teških simptoma bolesti.

Četvrtina onih koji su bili rangirani najviše imala je devet posto manji rizik od razvijanja bolesti i čak 41 posto manji rizik od razvijanja teških oblika bolesti od onih iz najniže rangirane četvrtine ispitanih.

Vodeći autor studije Jordi Merino, saradnik Opće bolnice u Massachusettsu i instruktor na Harvard Medical School kaže kako su otkrića dosljedna u nizu provedenih analiza.

Koautor studije, gastroenterolog Andrew Chan kaže da, iako ne može dovoljno naglasiti koliko je važno vakcinisati se i nositi masku u zatvorenim prostorima, studija upućuje na to da pojedinci čak i prehranom mogu smanjiti rizik od dobijanja COVID-19 ili razvoja teških oblika bolesti i fatalnih ishoda.

Istraživači su otkrili da ljudi nižeg socioekonomskog statusa i oni koji se nezdravo hrane podliježu puno većem riziku od razvoja COVID-19.

- Naš model procjenjuje da bi gotovo trećina slučajeva COVID-19 bila spriječena da nije bila prisutna jedna od ove dvije stvari – loša prehrana ili siromaštvo - kaže Merino.

Istraživači potiču razvoj javnozdravstvenih strategija koja će ohrabrivati ljude da se zdravo hrane.

- Naša otkrića su poziv vladama i sudionicima u vlasti da u svojim politikama daju prioritet potezima koji će dovesti do blagostanja i zdrave prehrane. U suprotnom, riskiramo izgubiti desetljeća ekonomskog napretka i značajno povećanje zdravstvene nejednakosti – zaključio je Merino.