Tikva je povrće koje su u Evropu donijeli Španci u 16. vijeku. Osim sočnog mesa, bogatog vitaminima, u liječenju se koriste hrskave sjemenke i ulje.

Sjemenke i jestivi mesnati dio tikve bogati su masnim uljem, fitosterinom, bjelančevinama i brojnim mineralnim tvarima. Tikvu bi u svoju prehranu svakako trebali uključiti oboljeli od šećerne bolesti, gihta, reumatizma ili oni sa viškom kilograma.

Hladno prešano bučino ulje vrlo je zdravo i ukusno, a redovna konzumacija sjemenki tikve je prava riznica proteina i željeza te pomaže kod crijevnih parazita.

Žućkasto-narančasto meso tikve sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, vitamina C, E i K i vitamina B grupe – B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i dr.), kao i mineralnih sastojaka (kalija, fosfora, kalcija, željeza). A tu su pektini, celuloza i druga biljna vlakna.

U posljednje je vrijeme beta-karotin dobio i značajan publicitet u naučnoj literaturi zbog višestrukog zaštitnog djelovanja u organizmu.

Pretpostavlja se da dnevne doze beta-karotina (7-10 mg), koje se mogu unositi u obliku kapsula ili još jednostavnije u obliku napitka, smanjuju rizik od pojave raka grla, želuca, jednjaka i grlića maternice.