Dok većina oboljelih od infekcije COVID-19 nakon oporavka ima simptome koji traju još tek nekoliko dana, 10 posto pacijenata trpi simptome te bolesti nakon oporavka i više od tri sedmice, a u nekim slučajevima i više mjeseci.

Neke ranije studije procjenjivale su da takozvani "dugi COVID-19" može zahvatiti i do 35 posto pacijenata.

Simptomi dugog COVID-19 javljaju se iznenada i sedmicama nakon oporavka od inicijalne zaraze novim koronavirusom.

Ti simptomi uključuju ekstreman umor, gubitak kose, depresiju, tjeskobu, glavobolje, natečene limfne čvorove, dugoročni gubitak okusa i mirisa, respiratorne probleme, probleme sa srcem i pritisak u prsima, probleme s jetrom i bubrezima, proljev, bol i upale po cijelom tijelu, osipe te problem sa zgrušavanjem krvi.

Studija King Collegea otkrila je koji pacijenti imaju najviše šanse razviti oblik dugog COVID-19 i, iznenađujuće, riječ je o ženama. Dok su ranije studije pokazale da su žene nešto otpornije od muškaraca na najteži oblik COVID-19, britanska studija pokazuje da imaju veći rizik od specifičnog oblika te bolesti od muškaraca.

- Vidjeli smo iz ranijih podataka da su muškarci podložniji riziku od vrlo teškog oblika i smrti od te bolesti, a čini se da su žene podložnije njenom dugotrajnijem obliku - kaže dr. Claire Steves, jedna od autorica studije.

Postoje i faktori koji povećavaju rizik od dugog COVID-19, a oni uključuju životnu dob od više od 50 godina te pretilost i astmu. Isto tako, pacijenti koji su iskusili nešto više od kašlja kad su oboljeli od COVID-19 također imaju povećan rizik od dugog COVID-19.

- Jedan od ključnih faktora jest i ako imaju više od pet različitih simptoma te bolesti - dodaje Steves.

Studija je isto tako pokazala da svaki deseti oboljeli od COVID-19 može imati simptome i do mjesec dana nakon oporavka, a svaki 50. pacijent i do tri mjeseca.

Podaci do kojih su naučnici došli u studiji dobijeni su analizom aplikacije Covid Symptom Study, koju trenutno koristi više od 4,3 miliona Britanaca.

Studija tek treba biti objavljena na internetu.