Zapravo od vremena kada je 1453. godine sultan Mehmed II Fatih ("Osvajač") osvojio Konstantinopolj i proglasio ga osmanskom prijestolnicom, novoizgrađeni Topkapi saraj postao je sjedište novih vladara.
Tokom četiri vijeka, od 1465. sve do 1856. godine, Topkapi je bio dvor turskih sultana. Godine 1985. Topkapi palača je zajedno sa starim jezgrom Istanbula uvrštena na listu UNESCO-ve svjetske kulturne baštine. Sastoji se iz četiri dvorišta i četiri cjeline. Između prvog i trećeg dijela palače (drugog i trećeg dvorišta), nalazi se drugi dio palače – Harem, sa nekadašnjim privatnim odajama sultana i njegove porodice, dijelovima za stražu, evnuhe i konkubine.
Kako stići: Iza Aja Sofije, pored Fontane Ahmeda III nalazi se dio zidina sa monumentalnim ulazom u Topkapi palaču.
{$galerijaFotografija}
U historiji palače (i Osmanskog carstva uopšte), čuvena je ljubavna priča između najvećeg i najdugovječnijeg sultana od svih – Sulejmana I Veličanstvenog i njegove voljene crvenokose Aleksandre, prozvane Rokselana (ili, na turskom Hürrem Sultana), koju je Sulejman upoznao i izabrao one večeri kada se vratio iz bitke u kojoj je osvojio Beograd. Nije bilo lako "istisnuti" sve ostale i postati prva, pogotovo kao strankinja – Ukrajinka sa Krima (mnoge istaknute žene sultana bile su Venecijanke, Grkinje i druge strankinje). Međutim, Rokselana je bila izuzetno pametna žena, a sultan toliko zaljubljen u nju da su sve ostale do kraja njegovog života, i protivno svim pravilima carstva, ostale u sjenci.
Osim što su bili jednaki u ljubavi, Rokselana, kasnije Hurem, postigla je nešto što ni jedna sultanova žena prije, a ni poslije nje nije – zvanično se vjenčala za sultana. Kasnije je zajedno sa njim, a ponekad i sama potpisivala državne dokumente i u ime Osmanskog carstva pismeno komunicirala sa stranim državnicima, te je na neki način imala ulogu suvladara.
U palači ćete čuti mnoge zanimljive priče i vidjeti zanimljive predmete neprocjenjive vrijednosti.
