navbar

COOLSTYLE

faktor
search
search
search
Prehrana i zdravlje

Amela Ivković O'Reilly objašnjava: Hrana bez glutena - trend ili stvarna potreba?

Hrana "bez glutena" u posljednjih deset godina postala je pravi trend u određenim krugovima društva u svijetu, iako ga pojedini kritičari smatraju neutemeljenim i nepotrebnim.

Objavljeno: 12.03.2023. u 18:45
get url
text

Marketing i mediji tome su također doprinijeli. Prema podacima, samo u 2016. godini ljudi su potrošili više od 15,5 milijardi dolara na hranu bez glutena.

Ne postoje naučni dokazi koji ukazuju na povezanost izbjegavanja hrane koja sadrži gluten i dobrobiti za zdravlje osim ako osoba pati od neke vrste netolerancije na gluten u koje se ubrajaju: alergija na pšenicu, intoleranciju na gluten i celijakija.

Stvaran zdravstveni problem

Važno je znati kako intolerancija na gluten nije isto što i celijakija i alergija na pšenicu.

Alergija na pšenicu je alergijska reakcija na hranu koja sadrži pšenicu, a u nekim slučajevima i udisanje pšeničnog brašna može izazvati alergijsku reakciju.

Celijakija nije alergija nego autoimuna bolest u kojoj tijelo razvija antitijela na gluten, što šteti sluznici crijeva. Za razliku od alergije na pšenicu, celijakija zahtijeva doživotno pridržavanje stroge dijete bez glutena.

Intolerancija na gluten ili preosjetljivost na gluten koja nije celijakija izrazi su koji se koriste za opisivanje stanja ljudi koji ne podnose gluten u hrani i imaju simptome slične onima u slučaju celijakije, s tom razlikom što tijelo ne proizvodi antitijela tipična za celijakiju i ne dolazi do oštećenja crijevne sluznice.

Osjetljivost na gluten vrlo je stvarna, kaže Amela Ivković O’Reilly, bh. nutricionistica, članica Kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije.

- Kada jedete hranu na koju ste osjetljivi, u ovom slučaju gluten, tijelo oslobađa antitijelo koje se zove imunoglobulin G (IgG). Ove osjetljivosti na hranu stvaraju produženu ili odgođenu reakciju na hranu. Razlikuju se od alergija na hranu, koje obično izazivaju trenutni odgovor i aktiviraju IgE. Preosjetljivost na hranu također se razlikuje od intolerancije kao što je netolerancija na laktozu, gdje nedostatak probavnih enzima znači da tijelo ne razgrađuje tu hranu u potpunosti. U svojoj praksi puno puta sam imala priliku vidjeti kako zdravlje crijeva igra ulogu u osjetljivosti na gluten. Dok želudac inicira razgradnju proteina, on ne obavlja dobar posao razgradnje gliadina. Kao rezultat toga, dugi fragmenti nesvarenog glutena odlaze u tanko crijevo. Za osobe s celijakijom, gliadin reaguje s enzimom zvanim transglutaminaza koji stvara autoimuni odgovor – navodi Ivković O'Reilly.

 

Ako imate zdrava crijeva, ova nepotpuna razgradnja glutena ne bi trebala biti problem. Međutim, neravnoteža u crijevnim bakterijama - previše nepovoljnih bakterija u kombinaciji s nedostatkom raznolikosti među bakterijama - može pogoršati osjetljivost na gluten, što, kako ističe nutricionistica, narušava ravnotežu crijevnih bakterija i može dovesti do disbioze.

- Disbioza (disbalans crijevne flore) povezana s necelijakijskom osjetljivošću na gluten može dovesti do upale crijeva, kao i simptoma poput dijareje, zatvora, bola u stomaku. Ovo posebno važi za one koji nose gen za celijakiju, DQ2/DQ8+. Porast lošeg zdravlja crijeva vjerovatno igra ključnu ulogu u povećanju neželjenih reakcija na gluten – objašnjava Ivković O'Reilly.

Primarni uzrok lošeg zdravlja crijeva ili disbioze, je nezdrava prehrana koja obiluje prerađenom hranom. No i neke druge stvari mogu tome doprinijeti, poput upotrebe lijekova, kao što su nesteroidni protivupalni lijekovi (NSAID), ibuprofen, višestruko uzimanje antibiotika i upotreba lijekova koji blokiraju kiselinu poput omeprazole.

Kao dodatne okidače nutricionistica navodi i hronični stres, često konzumiranje alkohola, korištenje pesticida.

- Disbioza može na kraju dovesti do drugih problema sa crijevima, uključujući povećanu propusnost crijeva. Kada jedete gluten, tijelo stvara zonulin. Ovaj protein regulira propusnost čvrstih spojeva između ćelija crijevnog zida. Vremenom, konzumiranje glutena i oslobađanje zonulina može otvoriti uske spojeve između crijevnih ćelija. Zamislite zid crijeva kao gazu, kroz koju trebaju proći samo najmanje čestice. Zonulin čini rupe na gazi većim, tako da to čine veće čestice - stvari koje ne bi trebale kliziti kroz zid crijeva. Propuštanje crijeva može na kraju stvoriti upalu u cijelom tijelu i dovesti do autoimune bolesti. Zapravo, prekomjerna proizvodnja zonulina javlja se kod mnogih autoimunih bolesti i tokom izbijanja celijakije. Ne morate imati celijakiju da bi gluten pokrenuo oslobađanje zonulina i povećao propusnost crijeva. Vremenom, upala crijeva može na kraju postati sistemska upala jer imunološki sistem ostaje aktiviran i čestice hrane se zadržavaju u udaljenim tkivima kao što su zglobovi – objašnjava Ivković O'Reilly.

Dug je spisak namirnica koje sadrže gluten. Pšenica, ječam, raž, zob, tjestenina te svi pekarski proizvodi, namirnice su koje većina odmah eliminira iz prehrane. Ove namirnice najčešće se vežu uz pojam gluten, bilo da ga direktno sadrže ili su njime kontaminirani, te ćete ih naći na vrhu svakog popisa namirnica koje biste trebali izbjegavati ako vam je preporučeno da ga izbjegavate.

Prema riječima nutricionistice, pšenica, koju su nekada jeli naši preci, itekako se razlikuje od današnje.

- Od super-pahuljastog hljeba, koji se danas nalazi u supermarketima, a koji često sadrži umjetne boje, dodani šećer, glifosat i druge problematične sastojke. Pšenica pruža neke hranjive materije, uključujući esencijalne aminokiseline, minerale, vitamine, fitohemikalije i dijetalna vlakna. Međutim, pšenica je danas daleko drugačija od one koju su jeli naši djedovi, nane, bake. Moderne prakse pečenja skratile su dizanje hljeba, što potencijalno znači povećanu izloženost glutenu. Današnji hljeb proizvod je ukrštanja i genetske manipulacije koja je počela 1960-ih godina prošlog stoljeća kako bi se stvorio usjev s većim prinosom i nižom cijenom. Moderna pšenica je također izbijeljena i intenzivno obrađena. Specifične hranjive materije u pšenici kao što su cink, željezo, bakar i magnezij, značajno su se smanjile od sredine 1960-ih godina zbog poljoprivrednih praksi, ali i kvaliteta pšenice – navodi nutricionistica.

Ne postoji samo jedan specifični problem glutena. Vjerovatnije je da razvoj osjetljivosti na gluten može biti rezultat lošeg zdravlja crijeva zajedno s drugim problemima.

Nekim ljudima čak i malo glutena može stvoriti velike probleme.

Šta su pokazala istraživanja

Istraživanja su pokazala da prehrana bez glutena djeluje vrlo dobro kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva.

Druge pak studije pokazale su da prehrana bez glutena može pomoći u gubitku težine smanjujući upalu i rizik od inzulinske rezistencije, metaboličkim poremećajima, uključujući pretilost.

 

- Eliminaciona dijeta, koja uklanja svu hranu, piće, ljekove, pa čak i kozmetiku koja sadrži gluten, odličan je način za otkrivanje osjetljivosti. Smatram da je potrebno najmanje tri sedmice, a ponekad i duže da bi se eliminirali simptomi povezani s glutenom - dodaje naša sagovornica.

Nutricionistica na kraju ističe kako je ukupni kvalitet naše hrane opao posljednjih decenija, što je dovelo do mnogih zdravstvenih problema. S druge strane, naglasak na kvalitetnim sastojcima i pripremi može napraviti veliku razliku u tome kako organizam reagira na određenu hranu.

- Kada se zdravlje crijeva poboljša, dešavaju se i druge stvari kao što su gubitak težine, poboljšanje energije i kognitivne funkcije. Sve više i više uviđam kako je zdravlje crijeva tako kritična osnova za zdravlje čovjeka. Naravno, priroda može proizvesti vlastitu prehranu bez glutena koja podržava zdrava crijeva. Kada odaberete cjelovitu hranu - poput bobičastog voća, brokule, sirovih orašastih plodova i jaja - znate da, osim ako nisu prerađene, ne sadrže gluten. Dijeta bez glutena koja se ne oslanja na jako obrađenu hranu bez glutena ima mnoge prednosti koje mogu pomoći ljudima da se osjećaju bolje kada usvoje ovu filozofiju prehrane – zaključila je Ivković O'Reilly.