Tako je neophodan u procesu rasta i razvoja, imunološkom odgovoru, neurološkoj funkciji, reprodukciji.

Bez cinka nema sinteze proteina i genetskog materijala (DNK ), diobe ćelija, stvaranja kostiju, integriteta kože, kose i noktiju.

Zanimljivo je da je cink važan i za čulo okusa, budući da čini dio proteina čiji je zadatak raspoznavanje okusa.

Zbog poveznice između cinka i čula okusa, oslabljeno čulo okusa i mirisa čest su simptom nedostatka ovog minerala.

Jedna od najpoznatijih uloga cinka svakako je doprinos normalnoj funkciji imunološkog sistema. Naime, cink utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih ćelija važnih u borbi protiv infekcija, pa se nedovoljan unos ovog minerala negativno odražava na broj i funkciju T – ćelija, a samim tim i na imunitet.

Budući da čini važan dio superoksid dismutaze - jednog od najznačajnijeg enzimatskog antioksidativnog odbrambenog sistema organizma, cink pridonosi zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.

Probava hrane, odnosno metabolizam proteina, masti i ugljikohidrati otežana je bez adekvatnog unosa cinka. Čineći sastavni dio proteolitičkih enzima aminopeptidaze i karboksipeptidaze A, cink učestvuje u probavi proteina.

Štaviše, deficit cinka očituje se smanjenom aktivnošću karbokispeptidaze A otežavajući razgradnju i iskorištenje proteina.

I fosfolipazama odnosno enzimima koji razgrađuju fosfolipide u masne kiseline je za aktivnost potreban cink, a neadekvatnim unosom ovog minerala pogođen je i metabolizam ugljikohidrata, odnosno smanjuje se inzulinski odgovor, što ima za posljedicu poremećaj u iskorištenju glukoze.

Brzina kojom stvaramo i iskorištavamo energiju, ovisna je o cinku, pa se njegovim nedovoljnim unosom metabolizam usporava.

U kojoj hrani ga ima

Cink je zastupljen u hrani različitog porijekla. Međutim, njegova iskoristivost u organizmu razlikuje se, ovisno o vrsti namirnice.

Najkoncentriraniji izvor cinka su kamenice i općenito plodovi mora, jer sadrže najviše cinka po serviranju.

No, u modernoj zapadnjačkoj prehrani najviše cinka unosi se namirnicama koje se najčešće nalaze na jelovniku, a to su crveno meso i meso peradi, te u manjoj mjeri mlijeko i mliječni proizvodi.

Cink je dobrim dijelom prisutan i u namirnicama biljnog porijekla poput cjelovitih žitarica, mahunarki, sjemenki.

Međutim, fitati i vlakna prisutna u njima ometaju njegovu apsorpciju zbog čega je iskoristivost cinka iz namirnica biljnog porijekla znatno manja nego kada se unosi putem životinjskih namirnica.

Posljedice njegovog nedostatka

Zahvaljujući činjenici da učestvuje u mnoštvu metaboličkih reakcija, deficit cinka može imati mnoge posljedice.

Čak i mali deficit cinka može poremetiti aktivnost T-limfocita, a ozbiljan nedostatak nosi sa sobom oslabljen imunitet i česte infekcije. Gubitak apetita, slab rast i razvoj kod djece znaci su nedostatka cinka, kao i gubitak kose, slabije kognitivne sposobnosti, otežano zarastanje rana. Probavni sistem, optimalna probava hrane kao i apsorpcija nutrijenata također bivaju pogođeni ukoliko se prehranom ili dodacima prehrani ne osiguraju adekvatne količine cinka.

Uz neadekvatan unos prehranom, uzrok nedostatka cinka mogu biti i neke bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva i upalnih bolesti crijeva te smanjenja proizvodnje probavnih enzima od strane gušterače, što rezultira lošijom probavom.

I kod vegana postoji povećan rizik od nedovoljnog unosa cinka, budući da su životinjske namirnice kao najbolji izvor cinka, posve isključene iz jelovnika.

Koliko nam treba

Preporučene dnevne vrijednosti cinka ovise o starosti i spolu osobe. Za razliku od kalcija, kalija ili magnezija, koji se obilno unose u količinama od nekoliko grama, cink je jedan od minerala koji se nalazi u sitnim tragovima u tijelu. Odrasle osobe mogu uzimati i do 40 mg bez negativnih posljedica, ali treba napomenuti da dugotrajan i visok unos cinka smanjuje apsorpciju bakra i željeza. Dakle, dnevne potrebe za cinkom za odrasle žene su oko 12 mg, a za odrasle muškarce 15 mg.

Cink je vrlo značajan i u prehrani djece, a njihova dnevna potreba za tim važnim mineralom iznosi oko 10 mg. Vrijednosti cinka su snižene kod pušača, alkoholičara, dijabetičara i trudnica, a veće potrebe za njim imaju sportisti i aktivni rekreativci.

Dnevne potrebe izražene u miligramima

0 – 3 godine: 3 mg

4 – 8 godina: 5 mg

9 – 13 godina: 8 mg

14 – 18 godina (dječaci): 11 mg

14 – 18 godina (djevojke): 9 mg

odrasli muškarci: 11 mg

odrasle žene: 8 mg

trudnice: 11 mg

dojilje: 12 mg