Prema riječima dr. Zejne Velagić, dermatovenerologa, kožu lica treba nastaviti čistiti ujutro i uvečer onako kako ste to i do sada radili.

Dr. Zejna Velagić

- To važi za sve, a naročito one koji imaju masnu kožu koja je sklona nakupljanju nečistoća, a takvu je najbolje njegovati preparatima namijenjenim za taj tip lica, a pomoći će i jabukovo sirće, koje će ukloniti masne naslage i zatvoriti pore, te gel aloe vere, vazelin i ružina vodica. Za čišćenje ostalih tipova kože koristite blage preparate koji je neće iritirati. Nakon čišćenja ne zaboravite nanijeti hidratantnu kremu. Masku možete stavljati jednom sedmično. Što se tiče cijelog tijela, uvečer kada se istuširate, obilno nanesite losion za kožu i pustite nekoliko minuta da upije, a potom se odjenite. Ne zaboravite na stopala, naročito pete, čija koža je suha, pa ih obilno namažite odgovarajućom kremom. Ako je nemate pomoći će svaka masnija krema ili losion, a potom obujte pamučne čarape – kaže Velagić.

Iako smo cijele dane u kući, to nikako, dodaje Velagić, ne znači da ne treba koristiti UV zaštitne kreme, jer štetni sunčevi zraci probijaju se i kroz prozor, a poznato je da mogu uzrokovati brzo starenje kože, i u nekim slučajevima karcinom.

- Ako tek kupujete kremu, birajte onu koja će vas zaštititi od UV i UVB zraka – kaže Velagić.

I stres, kojem smo ovih dana izloženi više nego obično, ostavlja posljedice i na koži.

- Pojava prištića često je posljedica dugotrajne izloženosti kože stresu. U ovakvoj situaciji pomoći će ako uobičajno sredstvo za čišćenje lica zamijenite onim koje sadrži salicilnu kiselinu i beta-hidroksilnu kiselinu koja će ukloniti višak ulja s lica i održavati pore čistim – dodaje Velagić.

No, ruke su, kako navodi naša sagovornica, ovih dana najviše izložene. Kako biste izbjegli zarazu potrebno ih je često prati i dezinficirati, a i kućni poslovi uzimaju danak.

- Kada ste kod kuće ruke su vam stalno u vodi i izložene raznim hemijskim preparatima koji mogu itekako naštetiti koži. Osim toga, i stalno pranje i dezinficiranje raznim dezinficijensima, pospješuje ubrzano isušivanje kože ruku, ona postaje crvena, hrapava, a u nekim slučajevima mogu se pojaviti i rane. S obzirom da naša koža ima barijernu funkciju, odnosno da sprečava ulazak bakterija i virusa u organizam, važno je da bude intaktna (nepovrijeđena), jer svaka ogrebotina predstavlja ulazna vrata za bakterije i viruse – ističe Velagić i u nastavku daje preporuke za pravilno održavanje zdravlja kože ruku:

- Ruke perite mlakom vodom 20 sekundi sapunom. Sapuni bez mirisa i boja te oni koji su u čvrstom stanju uzrokuju manju iritaciju i alergije od tečnih koji su obojeni i obogaćeni mirisima.

- Nakon pranja ruke dobro osušite mehkim peškirom ili papirnom salvetom.

- Nanesite malu količinu kreme za ruke ili neutralne masti bez boje i mirisa poput panthenola ili vazelina. Možete pomiješati i malo kokosovog ili bademovog ulja za protivupalno i smirujuće dejstvo te lakše mazanje.

- Ukoliko koristite dezinficijens za ruke, sačekajte da se osuši, a potom nanesite kremu za ruke.

Ako uprkos ovim mjerama i dalje imate suhu i ispucalu koža, obratite se dermatologu za savjet, jer oboljenja poput psorijaze, atopijskog dermatitisa, ekcema ruku, uzrokovanih alergenima ili su uzročnici nepoznate prirode, zahtijevaju, kaže Velagić, dermatološku obradu i adekvatnu terapiju.