Cink podiže imunitet jer ima veoma jako antibakterijsko i antivirusno dejstvo, protiv prehlade, gripe i herpesa.

A ima i važnu ulogu i u metabolizmu ugljikohidrata, odnosno regulaciji šećera u krvi. Cink poboljšava proizvodnju hormona inzulina u gušterači te omogućava bolje iskorištavanje šećera u organizmu, pa se preporučuje dijabetičarima.

Cink je neophodan za osjetila okusa i mirisa, te za dobar vid.

Drugi simptomi manjka cinka mogu biti: oslabljeno osjetilo okusa i mirisa, povećana sklonost infekcijama, gubitak apetita, sporije zarastanje rana, suha i ispucana koža, te promjene na koži poput dermatitisa i akni, slabijih noktiju, pojave slabosti u mišićima, proljeva i depresija.

Cink je mineral svakodnevno trebamo unositi hranom.

Smatra se da zdrava osoba može osigurati dovoljnu dnevnu količinu cinka raznovrsnom prehranom, a preporučena dnevna doza za žene je 12 miligrama, dok je za muškarce 15 miligrama u danu.

Najbogatiji su izvori cinka morski plodovi, meso i iznutrice te sjemenke i orašasti plodovi, a značajne količine cinka možete dobiti iz mliječnih proizvoda, jaja, cjelovitih žitarica, graška i leće.

Prehranu obogatite voćem i povrćem koje u manjim količinama sadrže cink. Birajte što svježije i cjelovitije namirnice jer se preradom hrane najčešće gubi više od 50 posto cinka.

Količina cinka u 100 grama namirnica:

Kamenice 85 miligrama, teleća jetra 11,2 miligrama, sjemenke bundeve 10,3 miligrama, sjemenke susama 7,2 miligrama, sjemenke suncokreta 5,1 miligrama, leća 5 miligrama, soja 4,8 mg, pileća jetra 4 mg, bademi 3,5 mg, kikiriki 3,3 mg, orasi 3,1 mg, sir 3 mg, puretina 2,2 mg, jaja 1,5 mg, grašak 1,2 mg

Uoči sezone prehlada dobrodošlo je da se pojača sa unošenjem cinka, ali nemojte ga uzeti bez savjetovanja sa ljekarom jer prevelike količine mogu izazvati neravnotežu drugih minerala, iritaciju želuca, povraćanje, proljev, grčeve, glavobolju, metalan okus u ustima.