21:54 / 06.01.17

Balkan na čekanju: Kraj proširenja Evropske unije kakav smo poznavali

Autor: P. Z.

Po prvi put u novijoj historiji Evropske unije (EU) godina je završila bez donošenja zaključka Evropskog vijeća o proširenju, odnosno o evropskoj perspektivi zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo.

Zemlje članice EU-a (plava), zemlje kandidatkinje (tirkizno plava) i potencijalne kandidatkinje (žuta)
Zemlje članice EU-a (plava), zemlje kandidatkinje (tirkizno plava) i potencijalne kandidatkinje (žuta)

Šefovi država i vlada te ministri vanjskih poslova održali su tokom decembra odvojene sastanke. Tradicionalno, svakog decembra lideri zemalja članica razmatraju napredak zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

Tada donesu i zaključak koji se, uglavnom, podudara za zaključcima Evropske komisije iznesenim ranije u izvještajima o napretku.

Ograničeni napredak

Godina 2016. ostat će, prema ocjeni dobro upućenog briselskog portala EUinside, kao "kraj procesa proširenja kakvog smo do sad poznavali". Kao razlog navodi posljednji razvoj događaja, posebno pogoršanje odnosa između Brisela i Ankare, uz ocjenu da je EU izgubila svoju transformacijsku moć, odnosno sve više se ispostavlja da EU ne može više odigrati ulogu u tranziciji zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja prema demokratiji i tržišnoj ekonomiji.

No, to nije nešto novo i traje već godinama. Nakon posljednjeg velikog proširenja 2007. godine, kad su se EU pridružile nespremna Rumunija i Bugarska, proces proširenja je praktično stao. Hrvatska se, ocjenjuje EUinside, u posljednjem trenutku "ušuljala" 2013. godine, a već tad je temperatura procesa proširenja bila oko nule.

Što se tiče Turske, otvaranje pregovaračkih poglavlja je zamrznuto zbog neslaganja oko Kipra, ali i zbog neslaganja unutar EU-a o tome ima li ta zemlja budućnost u kršćanskoj Evropi, navodi otvoreno EUinside. Makedonija je isto tako deset godina na ledu zbog veta Grčke, ali i problema sa Bugarskom.

Dok je prošlu Evropsku komisiju vodio Portugalac Jose Manuel Barroso, a komesar za proširenje bio Čeh Štefan Füle uspjeh je bio simboličan. Svi izvještaji o napretku bili su identični, a najčešća fraza bila je "ograničeni napredak" što je bio sinonim za "nema napretka", posebno u najvažnijim područjima – javna uprava, pravosuđe, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, pitanja manjina i ljudskih prava.

Iako je Füle pokušavao ubaciti "svježu krv" u proces proširenja, Evropska komisija nije bila spremna na radikalnije korake, a zemljama članicama to nije bilo na “agendi”, budući da su glavna pitanja tog njihovog dnevnog reda bila dužnička, potom izbjeglička/migrantska kriza, a danas nekoliko geopolitičkih kriza.

Barrosov nasljednik Luksemburžanin Jean-Claude Juncker jasno je rekao da u njegovom mandatu, od 2014. do 2019. godine, neće biti novog proširenja. Portfelj "komesara za proširenje" je transformiran u portfelj komesara koji je "zadužen i za pitanje pregovora o proširenju".

Komesar Johannes Hahn u posljednjim izvještajima o napretku koristi mnogo oštriji jezik, a probleme naziva pravim imenom, čak iako je pola stvarne slike zamagljeno, piše EUinside.

Zarobljene zemlje

Novina je u izvještajima da su sve zemlje Zapadnog Balkana ocijenjene kao "zarobljene zemlje" pri čemu se podrazumijeva da "kompanije, institucije i utjecajni pojedinci koriste nelegalne prakse kako bi proširili utjecaj i oblikovali politike za svoj vlastiti interes". Druga novina je i da je jasno rečeno da je "deklarirana volja za borbu protiv korupcije bez ikakvih konkretnih rezultata".

"Pritisak na sudstvo i tužilaštvo" je zajednička karakteristika zemalja regije. Ionako slaba sloboda medija je u nekim zemljama ocijenjena je još lošijom. Uloga parlamenata je minorizirana, a česti su i bojkoti njihovih sjednica, navodi Evropska komisija.

Što se tiče tradicionalne zajedničke izjave o proširenju, EUinside navodi da je glavni razlog za zamrzavanje procesa proširenja stav oko Turske. Na Vijeću za opće poslove, dok su se pripremali zaključci, Austrija je blokirala njihovo usvajanje jer je inzistirala na tome da pregovori sa Ankarom budu zamrznuti.

Jedino je slovački ministar vanjskih poslova (i bivši visoki predstavnik u BiH) Miroslav Lajčak, čija je zemlja predsjedavala Vijećem ministara EU-a u drugoj polovini 2016. godine, izrazio razočaranost. I on je tom prilikom naglasio da "proces proširenja nije darivanje zemalja kandidata već stvaran, težak i kredibilan rad na dobrobit obje strane".

Zamjenica bugarskog premijera Meglena Kuneva jedna je od rijetkih koja je poslije tog sastanka stala pred novinare, a tom prilikom je izjavila da je to bila “najdramatičnija sjednica Vijeća kojoj je prisustvovala”.

Bosna i Hercegovina

Što se tiče Bosne i Hercegovine, godina iza nas je bila "turbulentna". BiH je predala zahtjev za članstvo u EU-u u februaru, a Evropsko vijeće je odobrilo pokretanje tehničkog dijela koji se tiče pripreme mišljenja o tom zahtjevu.

Situacija u zemlji je, prema ocjenama Evropske komisije, "ekstremno delikatna" posebno nakon neustavnog referenduma u RS-u. EU primjećuje i nazadovanje u FBiH nakon donošenja zakona o javnoj službu za koji ocjenjuje da povećava rizik od politizacije službe. Kao još jedan problem Evropska komisija podvlači politički motivirane prijetnje pravosudnom sistemu od pojedinih političara.

Što se tiče organiziranog kriminala, Evropska komisija naglašava da su se "organizirane kriminalne skupine infiltrirale u politički, pravni i ekonomski sistem". Evropsko vijeće dalje zahtjeva da kod izrade mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u EU-u Evropska komisija "uzme u obzir" i provedbu odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH".

Srbija

Srbija ima iste probleme kao i Crna Gora. Za tu zemlju se navodi da ima važno geostrateško značenje, a EUinsider ju uspoređuje sa Dr. Jekyllom and Mr. Hydeom, budući da čas “hoda” s EU-om pod jednom rukom, a čas sa Rusijom pod drugom.

Korupcija i gušenje slobode medija beznačajni su u odnosu na probleme koje ima sa Hrvatskom kao članicom EU-a koja blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja. Dodatne primjedbe oko Srbije imaju i Bugari.

Slovačko predsjedništvo EU-om na kraju je izdalo i saopćenje u kojem se od Srbije traži da ne diskriminira manjine, posebno u sferi obrazovanja, manjinskih jezika, pristupa medijima i da poštuje njihova religijska prava. Srbija je upozorena i da mora surađivati sa Haškim tribunalom.

Srbiji je poručeno i da mora uskladiti svoju sa vanjskom politikom EU-a, što je eufemizam za uvođenje sankcija Rusiji, što se sigurno neće uskoro dogoditi. Šefa Delegacije EU-a u Beogradu Michaela Davenporta opozicija je prošle godine spriječila da u Skupštini Srbije predstavi Izvještaj EU-a o napretku.

Crna Gora

EUinsider navodi da je Crna Gora najmanje problematična zemlja, iako se i ona prošle godine suočila sa geopolitičkim izazovima. Kao glavni problem navedena je korupcija i neprimjena Krivičnog zakona. Kao drugi ključni problem navedena je nesloboda medija, fizički i drugi napadi na novinare i njihovo neprocesuiranje.

Makedonija

Za Makedoniju se navodi da se nalazi u najvećoj političkoj krizi od sukoba Makedonaca i Albanaca 2001. godine. Međuetnička situacija je krhka, u zemlji nedostaje političke kulture i spremnosti na postizanje kompromisa, nikakvi koraci nisu napravljeni prema uspostavljanju tržišne ekonomije, navela je Evropska komisija. Istovremeno, unutar EU-a imamo blokadu Grčke zbog spora oko imena, ali i brojne primjedbe Bugarske.

Kosovo

Problemi na Kosovu su isti kao i drugdje u regiji – političko uplitanje u pravosuđe, institucije i agencije, politička polarizacija, raširena korupcija i propast parlamentarizma.

Albanija

Procesom proširenja najviše su razočarani u Albaniji koja čeka na početak pregovora i otvaranje pregovaračkih poglavlja. Glavne zamjerke Evropske komisije odnose se na borbu protiv organiziranog kriminala i neprovođenje finansijskih istraga organiziranih kriminalnih skupina. Poseban problem su hiljade lažnih azilanata koji dolaze u EU iz te zemlje.

Za sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje zajednički su i pad nataliteta, odlazak mladih ljudi, niska izdvajanja za školstvo, rano napuštanje obrazovnog sistema, a među problemima se ističe i pad euforije među stanovništvom i političarima u tim zemljama oko pridruženja EU-u.

Ono što, prema ocjeni analitičara EUinside, EU treba je promjena narativa i pristupa spomenutim zemljama i pokretanje novog procesa tranformacije, al prije svega EU se mora prva početi transformirati.