Na suđenju predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i bivšem direktoru Službenog glasnika ovog entiteta Milošu Lukiću za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo je set materijalnih dokaza.

Tužilac Nedim Ćosić u spis je uvrstio odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojima se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, koje je Narodna skupština RS-a usvojila na sjednicama održanim u junu 2023.

Ćosić je kazao da su ove odluke visokog predstavnika objavljene 1. jula na službenoj stranici OHR-a, te napomenuo da se u njima navodi da stupaju na snagu objavljivanjem na stranici. Odbrane su prigovorile na ulaganje ovih dokumenata, navodeći da se radi o aktima odštampanim u wordu.

- Zakon kaže da se kao dokaz može uložiti ili original ili ovjerena kopija… Ovjde nemate ni potpisa Christiana Schmidta ni nekog pečata - kazao je Lukićev branilac Miljkan Pucar.

Sutkinja Sena Uzunović je rekla da će dokumenti biti uvršteni u spis, a da će sud ocjenu dokaza iznijeti u presudi. Ona je napomenula da uvrštavanje u sudski spis ne znači isto što i uvrštavanje u dokaze.

Odbrane su ranije dostavile pisano izjašnjenje na materijalne dokaze Tužilaštva, iznoseći prigovore autentičnosti, zakonitosti i relevantnosti.

Tužilac Ćosić namjeravao je da u spis uvrsti i Aneks deset Dejtonskog mirovnog sporazuma, u kojem se navodi da je visoki predstavnik konačni tumač ovog sporazuma, koji je odštampan sa stranice UN-a i prveden kod sudskog tumača, ali je sutkinja to odbila za sada.

- Možda u dodatnim dokazima, ali sada ne možete bez izvora i zvanične verzije - kazala je Uzunović.

Tužilaštvo je uložilo obavještenje Schmidta Narodnoj skupštini RS-a o dužnosti pridržavanja Ustava. Dodikov branilac Goran Bubić prigovorio je da na dokumentu nema potpisa, kao i da nije predložena originalna verzija na engleskom jeziku.

Uložen je i ukaz o proglašenju zakona objavljenih u Službenom glasniku. Tužilac je naveo da će naknadno uložiti original ovog dokumenta, kao i još nekih akata. On je u dokaze uvrstio i dokaze o izboru Dodika za predsjednika RS-a, kao i imenovanje Lukića za vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika.

Tužilaštvo je uložilo set dokaza Državne agencije za istragu i zaštitu u vezi sa prikupljanjem i dobrovoljnom predajom dokumentacije, kao i akte koje je Službeni glasnik ustupio. Odbrane nisu imale prigovor na autentičnost ovih dokaza, ali su navele da se neki dokazi ponavljaju i time bespotrebno gomila spis.

Sutkinja Uzunović je odbila prijedlog da se u dokaze uvrsti 30 novinskih članaka, kojima je Tužilaštvo namjeravalo dokazati umišljaj optuženih. Uzunović je kazala da novinski članci ne mogu biti dokaz.

Dodik i Lukić su optuženi da su od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjoj Luci su, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Ulaganje materijalnih dokaza nastavlja se 22. maja, piše Detektor.