U ulici Rizaha Štetića u Sarajevu nedavno je posječeno je stablo jablana, koje je na listi zaštićenih stabala Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.

Konkretnije, kako su iz Nevladine organizacije Eko akcije kazali za Faktor, a o čemu smo već pisali, stablo jablana je sa 36 metara skraćeno na 19,4 metra, a nije se smjelo sjeći jer se na njemu pojavila vegetacija. Sličnu sudbinu, u istoj ulici, godinu ranije, doživjela je zaštićena smrča, o čemu su također upozorili iz Eko akcije.

Iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa tražili smo da pojasne zašto se uništavaju stabla koja su na listi zaštićenih. 

- Nemamo informaciju da li su i kojoj mjeri uvažene sugestije Zavoda za predmetno stablo jablana, te da li je radovima prethodila stručna analiza stanja i statičke stabilnosti stabla, a koja bi bila osnov za definisanje vrste i nivoa intervencije, ali možemo reći da vrijedna stabla često bivaju dovedena u stanje lošeg zdravstvenog i općeg stanja, zbog čega ih je neophodno ukloniti i to uslijed izostanka finansijskih sredstava, pravovremene sanacije oštećenja, adekvatne opreme i redovne njege, kvantitativne potkapacitiranosti institucija i preduzeća stručnim kadrom, ugroženog životnog prostora i vandalizma - kazali su iz Zavoda. 

Na listi evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih dobara baštine i prirodne baštine Kantona Sarajevo upisano je ukupno 47 evidentiranih dobara baštine iz grupe dendroloških spomenika, koja obuhvataju pojedinačna stabla, ali i njihove grupe od dva do čak 30 stabala unutar jednog upisa.

Ukupan broj okvirno iznosi 150 stabala. Osim pojedinačnih stabala i njihovih grupa, na gore navedenoj listi upisana je 21 cjelina urbanog zelenila, koja podrazumijeva parkove, vrtove, aleje i drvorede, u okviru kojih se nalaze i pojedinačna vrijedna starija stabla. Navedena evidentirana dobra baštine nalaze se na teritoriji Kantona Sarajevo, pretežno u urbanoj zoni grada Sarajeva, a najvećim dijelom na području Općine Stari Grad Sarajevo i Općine Centar Sarajevo.

Zbog postojanja oštećenja, povreda, nestručnih intervencija i sl. određeni broj stabala zahtijeva određene intervencije mimo redovnog održavanja ili ima ugroženu vitalnost, zbog čega je neophodno provođenje zdravstvenih mjera zaštite. Osim njihove zaštite i očuvanja, adekvatna njega starijih stabala je neophodna u cilju prevencije opasnosti od pada i uzrokovanja štete po ljudsko zdravlje i materijalna dobra.

Također, velikom broju stabala ugrožen je životni prostor, a što direktno utiče na njihov životni vijek. Stabla su živi spomenici koje nije moguće trajno očuvati, ali je moguće produžiti njihov životni vijek odgovarajućim konzervacijskim mjerama, a na mjestu potpuno odumrlog i uklonjenog stabla moguće je zasaditi zamjensko stablo, kako bi se očuvao karakterističan element krajolika. Naravno, morfološkim karakteristikama zamjenskog stabla nije odmah moguće postići estetske, ekološke i starosne vrijednosti starijeg stabla, ali adekvatnom i redovnom njegom dugoročno je moguće oživjeti i očuvati vrijedan element krajolika.

Obaveza brige o stablima pod određenim režimom zaštite zavisi od njegovog statusa zaštite, položaja na privatnom posjedu ili na javnoj površini i dr. Nažalost, sva pojedinačna stabla sa naše Liste imaju status evidentiranog dobra baštine, s obzirom na to da ne postoji zakonski uređena procedura proglašenja stabala pravno zaštićenim.

Donošenje akta o proglašenju nekog stabla pravno zaštićenim otvara bolje mogućnosti za njegovu aktivnu zaštitu, s obzirom na to da se jasno utvrđuju dozvoljene i zabranjene radnje na dobru baštine, kazne za nepoštivanje utvrđenih mjera zaštite, način upravljanja i korištenja, finansiranje zaštite, očuvanja, sanacije i sl.

Zato se nadamo što skorijem usvajanju predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti kulturne baštine Kantona Sarajevo, a što bi omogućilo provođenje procedure donošenja akta o proglašenju pravne zaštite za pojedinačna stabla ili njihove grupe, aleje, drvorede, vrtove, parkove i druge "zelene" elemente krajolika. U dosadašnjoj praksi, briga o stablima plod je saradnje i zajedničkih napora različitih institucija, organizacija i preduzeća, vlasnika i korisnika nekretnine, grupa stanara ali i pojedinaca.

Broj zahtjeva za sječu vrijednih stabala, koji pristižu nadležnim općinskim službama djelimično prikazuje stanje svijesti našeg društva o očuvanju dobara baštine iz oblasti urbanog zelenila. Neinformisanost stanovništva o vrijednostima i statusu zaštite pojedinih vrijednih stabala jedan je od faktora koji tome doprinose, zbog čega prvenstveno nastojimo osvijestiti postojanje vrijednih stabala u prostoru.

Zavod je u proteklom periodu pokrenuo niz aktivnosti čiji je krajnji cilj mapiranje, obilježavanje i pravna zaštita pojedinačnih stabala. Sa druge strane, evidentno je da se brojni građani udružuju u formalne ili neformalne grupe, kako bi zaštitili pojedina stabla, što svjedoči o postojanju svijesti o zajedničkim bogatstvima i želje za njegovim očuvanjem.

S obzirom na to da vrlo često nestručne intervencije ugrožavaju očuvanje pojedinačnih vrijednih stabala, nastojimo unaprijediti način održavanja i njege, te uspostaviti ozbiljnije stručne analize i procjene stanja, kao osnov za definisanje oblika i nivoa intervencija, te same metodologije njihovog provođenja, a u čemu je neupitan značaj podrške i saradnje sa drugim institucijama i preduzećima.

Ovom prilikom skrećemo pažnju i to da je izuzetno važno da preduzeća koja provode definisane intervencije imaju adekvatnu opremu i osigurana finansijska sredstva za nabavku te opreme, kako bi mogli postupiti u skladu sa stručnim preporukama.

Također smatramo da korijen problema sa očuvanjem stabala nije u broju izdatih negativnih mišljenja za sječu, kao ni u broju izdatih rješenja / odobrenja za sječu stabla u kojem naše preporuke nisu uvažene, već u izostanku pravovremene i adekvatne njege stabala. Brojni su primjeri stabala sa oštećenjima za koja je podnesen zahtjev za sječu, za koja je sugerisana sanacija oštećenja uz prethodno urađenu stručnu procjenu i definisanje obima intervencija, te za koja sječa u konačnici nije odobrena od strane voditelja upravnog postupka.

Međutim, zbog izostanka adekvatne opreme, finansijskih sredstava i stručnog kadra za provođenje takvih intervencija, oštećenja nisu sanirana, a za nekoliko godina ponovo biva upućen zahtjev za sječu tog istog stabla, koje je onda u mnogo gorem stanju, te mnogo opasnije za stanovnike, prolaznike, objekte u blizini i druga materijalna dobra.